Danas, 21. decembra u 17:28 po našem vremenu (GMT+1) dolazi zima. Istovremeno, na južnoj polutci dolazi ljeto. Za razliku od astronoma koji prvi dan zime određuju prema nebeskoj mehanici (položaju i odnosima nebeskih tijela u prostoru), meteorolozi početak zime računaju od prvog dana decembra. Zima će trajati sve do 20. marta naredne godine kada počinje proljeće. Prvog dana zime Sunce je od nas udaljeno 147.18 milijuna kilometara. U Puli ono izlazi u 07:39 a zalazi u 16:26, Sunčevo podne nastupa u 12:02. U vrijeme početka zime Europa tone u sumrak i noć. Prema dosad viđenom ova bi zima mogla biti jedna od hladnijih u posljednje nekoliko godina na našem podneblju.

*******************

DSC 0724
DSC 0736
DSC 0735 vidulini observatory winter 2017 XII

Suprotno uvriježenom mišljenju kako je na dan početka zime dan najkraći a noć najduža stvar nije baš tako jednostavna. Na dan početka zime dan traje svega 8 h 47 m (lokalitet Istra), gotovo sedam sati manje nego početkom ljeta. No isto toliko dan traje u vremenu od 17. do 26. decembra! Istina, razlikuju se vremena izlazaka i zalazaka Sunca, ali minute koje „dobijemo“ kasnijim zalaskom Sunca navečer „poništene“ su kasnijim izlaskom Sunca ujutro. Pa će tako prvi dan kada se „za minutu“ produži trajanje dana (boravak Sunca iznad horizonta) nastupiti tek 27. prosinca. (Spustimo li kronološku ljestvicu na sekunde stvar postaje malo kompliciranija.)

Na staru godinu Sunce će zaći u 16:33 (sedam minuta kasnije nego danas) ali i izaći u 07:42 (tri minute kasnije nego danas) pa će razdoblje dnevnog svjetla biti tek nepune četiri minute dulje. Najkasniji zimski izlazak Sunca očekuje nas osmog dana siječnja, dan poslje (09.siječnja) ono napokon počinje izlaziti sve ranije a već sredinom siječnja počinjemo i sami uviđati kako se trajanje danjeg svjetla produžava.

Zima obično pada na datum 21. decembra, no nerijetko se to događa i 22. decembra, ovisno o nebeskoj mehanici – odnosima Sunca i Zemlje u svemiru. Zanimljivo je napomenuti kako prvi dan zime može biti i 20., odnosno 23. decembra. Istina te su prigode jako rijetke ali se događaju. Godine 1903. zima je počela 23. decembra, isto će se dogodoiti 2303.

Datum i sat trenutka dolaska zime variraju i ovisno gdje se nalazimo na planeti, shodno satnoj odnosno datumskoj podijeli svijeta na vremenske zone.

Zabluda je i kako se Zemlja u trenutku dolaska zime (gledano iz perspektive nas na sjevernoj polutci, odnosno ljeta za stanovnike južne polutke) nalazi najbliže od Sunca. To nije tako, u školama nas ne uče pravilno. Zemlja će se najbliže od Sunca nalaziti 03. januara naredne godine u 06:34 po našem vremenu. Tada će ta udaljenost iznositi 147.097 milijuna km. Kažemo da je Zemlja tada u perihelu.

Svi oni koji bi radije živjeli na južnoj polutci a ljubitelji su topline, sunca i mora prije preseljenja neka dobro razmisle. Za razliku od „južnjaka“ nama „sjevernjacima“ osjetno se brže odvija proces produžavanja dnevnog razdoblja nego njima tijekom vremena.


Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osveži