Zvezde

Eta Kobilice: Chandra rekonstrurira priču o velikoj provali iz 1840-ih godina

384342559 7451700644845677 1266112388004285592 n

Koristeći fotografije snimane tijekom 20 godina NASA-inim Rendgenskim opservatorijem Chandrom, astronomi su doznali nove važne pojedinosti o provali iz Ete Kobilice kojoj su ljudi na Zemlji svjedočili sredinom 19. stoljeća.

  

Opširnije: Eta Kobilice: Chandra rekonstrurira priču o velikoj provali iz 1840-ih godina

Write comment (1 Comment)

Petoro veličanstvenih: Nove slike snimljene Chandrinim Rendgenskim opservatorijem Chandrom

PetSlika

Jedna nova zbirka očaravajućih slika dovodi u prvi plan podatke prikupljene NASA-inim Rendgenskim opservatorijem Chandrom i drugim teleskopima. Objekti na slikama su ovdje (uglavnom) viđeni u svjetlu koje se ne vidi ljudskim očima - što uključuje rendgenske i infracrvene zrake, te radiovalove - kojega su zabilježili neki od najjačih teleskopa na svijetu. (Ni na jednoj od ovih pet kompozitnih slika nema podataka dobivenih u radiovalovima. Prim. prev.) Podacima dobivenima u različitim vrstama svjetla su pridružene različite boje, tako da ih i mi možemo vidjeti i na taj način istraživati ove kozmičke entitete.

  

Opširnije: Petoro veličanstvenih: Nove slike snimljene Chandrinim Rendgenskim opservatorijem Chandrom

Write comment (2 Comments)

Webb snima nadzvučni odljev iz mlade zvijezde

OdlivZK15sept 2

Objekti Herbig-Haro (HH) su sjajna područja oko novorođenih zvijezda, nastala zarivanjem brzih stelarnih vjetrova ili mlazova plina koje te zvijezde bljuju iz sebe u obližnji plin i prašinu. Takvi srazovi stvaraju udarne valove koji zagriju materijal i natjeraju ga da svijetli. Na ovoj slici HH 211, koju je snimio NASA-in Svemirski teleskop James Webb, vidljiv je odljev iz jedne protozvijezde razreda 0: objekta sličnog našem Suncu u vrijeme kada je iza njega bilo tek nekoliko desetaka tisuća godina postojanja i kada je ono imalo masu od samo 8 posto svoje sadašnje mase. (Protozvijezda koja je proizvela HH 211 će na koncu izrasti u zvijezdu sličnu Suncu.)

  

Opširnije: Webb snima nadzvučni odljev iz mlade zvijezde

Write comment (0 Comments)

Nešto čudno se zbiva sa Sjevernjačom

SevernjacaZKCrop

Od početka novog doba u astronomiji, znanstvenici znaju da je Sjevernjača (lat. Polaris) dvojni zvjezdani sustav koji se sastoji od jednog žutog superdiva razreda F (Polaris Aa) i jednog manje žutog patuljka iz glavnog niza (Polaris B). Naknadna promatranja su pokazala da je Polaris Aa klasična cefeida - promjenjiva zvijezda koja vrlo pravilno pulsira. (Sjevernjača je trostruka zvijezda. Komponenta A je i sama tijesna dvojna zvijezda. Veća od tih komponenti komponente A, označena s Polaris Aa, ima masu od oko 5,4 masa Sunca i promjer od 37,5 promjera Sunca. (Ta je procjena iz 2015. g.) Manja komponenta, označena s Polaris Ab, ima masu od 1,26 Sunčevih masa i promjer samo 4 posto veći od Sunčevog. (Ta je procjena iz 2008. g.) Međusobni ophodni period im iznosi 29,59 godina. Prim. prev.)

  

Opširnije: Nešto čudno se zbiva sa Sjevernjačom

Write comment (2 Comments)

Ima u Sjevernjači i nečega što se ne vidi očima

PolarisZK

O Sjevernjači (Polarisu) obično razmišljamo kao o postojanoj usamljenoj točki svjetla, koja je u prošlosti vodila pomorce. Ali ima u Sjevernjači i nečega što se ne vidi očima. Sjevernjača je zapravo trostruki zvjezdani sustav. I dok se dvije njegove komponente može lako razlučiti i malim dalekozorom, druga se pratilja drži toliko blizu najsjanije zvijezde sustava, da nikad dosad nije bila viđena.

  

Opširnije: Ima u Sjevernjači i nečega što se ne vidi očima

Write comment (0 Comments)

Webb otkriva nove strukture unutar glasovite supernove

rZK1Crop

NASA-in Svemirski teleskop James Webb je počeo istraživati jednu od najčuvenijih supernova - SN 1987A - otkrivenu u veljači 1987. g. Na udaljenosti od 168 tisuća svjetlosnih godina od nas i smještena u galaktici Veliki Magellanov Oblak, SN 1987A je već skoro 40 godina predmetom intenzivnih promatranja u valnim duljinama od gamazraka do radiovalova. Nove opservacije provedene Webbovom NIRCam-om nam sada omogućuju da bolje razumijemo kako se supernova razvija tijekom vremena i kako oblikuje ono što ostavlja za sobom.

Opširnije: Webb otkriva nove strukture unutar glasovite supernove

Write comment (1 Comment)

Teleskop James Webb nazire nešto što bi mogle biti prve opažene "tamne zvijezde"

Tamnazvezda

Zvijezde jarko blistaju u svemirskoj tmini zahvaljujući fuziji, stapanju atoma i oslobađanju energije. (Riječ je, naravno, o stapanju jezgri atoma. Prim. prev.) Ali što ako postoji neki drugi način da se energijom napaja jedna zvijezda?

 

Opširnije: Teleskop James Webb nazire nešto što bi mogle biti prve opažene "tamne zvijezde"

Write comment (1 Comment)

Najveća zvezda

UY Scuti Crop

Nije lako utvrditi koja od nama poznatih zvezda je najveću. Podaci su nepouzdani, a sa razvojem znanja, tehnologije i instrumenata oni se i menjaju. Po novijim istraživanjima ispada da su neke zvezde duplo masivnije od onoga što se mislilo da je uopšte moguće. Sem toga postoji i terminološki problem: da li mislimo na zvezdu sa najvećim prečnikom ili na zvezdu sa najvećom masom. Zbog svega toga ćete u člancima pisanim u različito vreme naći i različite kandidate za naj-zvezdu.

 

Opširnije: Najveća zvezda

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Baki said More
    “Postoji jedna čudna kontradikcija: u... 5 sati ranije
  • milena said More
    Mmm hvala, autoru, veliki zagrljaj :D 1 dan ranije
  • Boris Saksida said More
    Baš lepo,pozdrav svima,Boris! 3 dana ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Ne tražite egzaktan odgovor o starosti... 4 dana ranije
  • ato said More
    Mali ispravak: A 10% od brzine... 5 dana ranije

Foto...