Centaur
Na slici koju je 2006. napravio Hablov teleskop vidi se jato različitih galaksija (Abell S740) u sazvežđu Kentaura, uključujući i blještavu eliptičnu galaksiju ESO 325-G004 (gore) 450.000.000 sv. godina od nas.

Živim na Novom Beogradu, i zvezde se slabo vide čak i za najvedrijih noći, ali čitam da su naučnici pre nekoliko dana objavili da ih u kosmosu ima možda tri puta više nego što se ranije mislilo.

Neke udaljene hladne, tamne patuljaste zvezde u nekim galaksijama predstavljaju bačenu kosku među astronome po pitanju njihovog razumevanja načina na koji su se galaksije eonima formirale i razvijale.

Sve to je vrlo problematično,“ kaže Pieter van Dokkum, profesor astronomije na Jelu, koji je zajedno sa Charlijem Conroyem iz Harvard-Smitsonijanovog centra za astrofiziku, objavio otkriće u časopisu „NATURE“.

Caka je u tome što astronomi zapravo nikada nisu bili u stanju da izbroje patuljaste zvezde čija je masa manja od trećine mase Sunca, a nalaze se u galaksijama van Mlečnog puta. Zato su procenili broj zvezda sjajnijih od Sunca, i pretpostavili da na svaku od njih koja je veća od Sunca ide još oko 100 nedetektovanih patuljaka, kao što je slučaj i u Mlećnom putu.

Ali nisu sve galaksije kao naš Mlečni put, sa spiralnim kracima. Neke su loptaste i eliptične, i procena je napravljena prema nesigurnoj pretpostavci da je distribucija veličine zvezda u eliptičnim galaksijama ista kao u Mlečnom putu.

Dr van Dokkum i dr Conroy su primenili inovativnu tehniku za brojanje onoga što se ne dâ videti. Zato što su patuljci hladniji, raspored određenih boja koje oni emituju i apsorbuju drugačiji su od većih zvezda. Zato, mada astronomi ne mogu da vide individualne zvezde, ipak su u stanju da proračunaju broj patuljastih zvezda na osnovu boja detektovanih u svetlosti koja dopire iz čitave galaksije.

Otkrili su da je u osam ispitanih eliptičnih galaksija odnos patuljastih zvezda prema zvezdama poput Sunca oko 1.000-2.000 prema 1, dok je u Mlečnom putu taj odnos 100 prema 1. Znači da jedna tipična eliptična galaksija, za koju se predpostavljalo da ima oko 100 milijardi zvezda, ima zapravo trilion[1] ili više zvezda. Na eliptične otpada oko trećina svih galaksija, što znači da je prema novim procenama najmanje tri puta veći ukupan broj zvezda u svemiru.

Izgleda da ćemo morati da napustimo praksu da Mlečni put koristimo kao šablon za ostatak svemira,“ smatra dr van Dokken. Ako su otkrića ispravna, procena broja patuljaka će uticati da astronomi koriguju mase galaksija, što će značiti da su se one razvijale ranije i brže nego što mi to danas mislimo.

To ovo je vrlo interesantno,“ primećuje Richard Ellis, profesor astronomije na Kalifornijskom institutu za Tehnologiju, koji nije učestvovao u istraživanju. „Vrlo je bitno da se ovakvi radovi objavljuju i stalno nas podsećaju kako su krhka naša znanja o univerzumu.“

Ipak, dr Ellis je i dalje skeptičan. „Ovo su dobri podaci i zvuči kao ozbiljna analiza,“ kaže on, „ali ima tu i par propusta.“

Kao prvo, istraživanje je pretpostavilo da je u eliptičnim galaksijama jednak broj zvezda kao i u spiralnim galaksijama, a to još nije utvrđeno.

Jedno je sigurno: sada ćemo imati tri puta više zvezda da poželimo neku želju ...



[1] Ovako piše u američkom originalnom tekstu, ali mi i mnogi drugi u Evropi taj broj zovemo bilion (1012). Amerikancima je bilion hiljadu puta manji broj, 109, dok mi taj broj nazivamo milijardom. Za nas je trilion 1018, dok Amerikanci taj isti broj nazivaju kvintilion. Komplikovano ... Koga interesuje da konačno shvati taj mrs, u mojoj knjizi „Molim te objasni mi“ postoje tablice Chiquetovog sistema, gde je sve razjašnjeno.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Aleksandar Zorkić said More
    Hmmm, ovako treba da se vidi: settings... 4 sati ranije
  • Miki said More
    Zbog čega se kod mene ne pojavljuje... 5 sati ranije
  • Baki said More
    Dobar izbor. Popularno rečeno... 10 sati ranije
  • Baki said More
    “Postoji jedna čudna kontradikcija: u... 16 sati ranije
  • milena said More
    Mmm hvala, autoru, veliki zagrljaj :D 2 dana ranije

Foto...