Administracija predsednika Obame je predložila Kongresu na razmatranje uvećani budžet NASA-e za 2016. u iznosu od 18,5 milijardi dolara, što je najveća suma koju Bela kuća predlaže u poslednje četiri godine. To je za 519 miliona dolara više od iznosa koji je Kongres odobrio za tekuću finansijsku godinu koja je u SAD počela 1. novembra 2014.

Kao i ranije, kada su letovi čoveka u kosmos, Bela kuće predlaže najveći deo budžeta NASA-e za program Medjunarodne kosmičke stanice (MKS), više od 3,1 mlrd dolara. Predstavljajući predlog budžeta u Kenedijevom kosmičkom centru na Kejp Kanaveralu, director NASA-e Čarls Boulden je naglasio da je MKS i dalje unikatna platforma u kosmosu za obavljanje eksperimenata iz različitih naučnih disciplina, uključujući i pripreme za čovekov let na Mars. S’ tim u vezi, Boulden je podsetio da će krajem marta na MKS stići američki astronaut Skot Keli i ruski kosmonaut Mihail Kornienko koji će u kosmosu provesti godinu dana. Do sada misije osnovnih posada MKS nisu trajale duže od šest meseci. On je izrazio uverenje da će značajni bio-medicinski eksperimenti koje Kornienko i Keli trebaju da obave tokom jednogodišnje boravka na MKS, približiti dan kada će čovek krenuti prema Crvenoj planeti. “NASA čvrsto stoji nap utu ka Marsu”, rekao je Boulden, dodavši da predlog budžeta takodje obuhvata sredstva namenjena ovom cilju.        

Posle MKS, u predlogu budžeta NASA-e za 2016. sa 2,86 mlrd dolara nalaze se projekti razvoja kosmičkog broda Orion i super-teške rakete-nosača SLS za misije u duboki kosmos. U NASA-i se nadaju da će negde oko 2025. “Orion” obaviti let do jednog od asteorida, a sredinom 2030-ih moguće je očekivati misiju prema Marsu.  

Projektom budžeta predlaže se da se 2016. za razvoj komercijalnih kosmičkih brodova kompanija Boeing (CST-100) i SpaceX (Dragon V2) izdvoji 1,24 mlrd dolara. To je suma koju Bela kuća godinama predlaže za ovaj program, dok Kongres nikada nije odobrio više od 800 miliona dolara. Prema nekim analizama, rezervisani odnos Kapitol hila prema kosmičkim brodovima privatnih kompanija koji se grade državnim novcem doveo je do najmanje dvogodišnje kašnjenja sa početkom njihoog korišćenja.    

NASA

Direktor NASA-e Boulden govori o predlogu budžeta sa komandnim modulima kosmičkih brodova CST-100, Orion i Dragon V2

Najveći deo u predlogu budžeta NASA-e, kao i prošle godine, odnosi se na naučna istraživanja – ukupno 5,29 mlrd dolara. O koliko velikoj sumi je reče govori podatak da ukupni budžeti civilne kosmonautike Rusije, Kine, Japana, Indije ili ESA-e ne prelaze ovu sumu. Naučni program NASA-e za 2016. obuhvata proučavanje Zemlje iz kosmosa, istraživanje planeta i malih nebeskih tela Sunčevog sistema i nastavak projekta gradnje Vebovog kosmičkog teleskopa čije se lansiranje planira 2018.

Evo uporednih iznosa pojedinih glavnih programa NASA-e (u milionima dolara).

 

 

Predlog

za 2016.

Odobreni budžet

za 2015.

Ukupan budžet NASA-e \(18,529 \)18,010
  1. Naučni program (ukupno)
\(5,298 \)5,243
   1.1 Planetarne nauke \(1,361 \)1,438
   1.2 Nauke o Zemlji \(1,947 \)1,772
   1.3 Astrofizika \(709 \)684
  1. MKS
\(3,100 \)3,050
  1. Program komercijalnih kosmičkih brodova
\(1,244 \)805
  1. SLS
\(1,356 \)1,700
  1. Orion
\(1,085 \)1,194
  1. Misija hvatanja asteroida (ARM)
\(38 \)0

 

Kada se proanaliziraju predlozi za individualne programe NASA-e onda se vidi da povećanje od preko pola milijarde dolara u odnosu na odobreni budžet za 2015. ne predstavlja njihov balansirani porast. Naprotiv, jedini veliki “dobitnik” je program privatnih kosmičkih brodova, jer je Bela kuća od Kongresa zatražila sumu koja je za preko 400 miliona dolara veća od sume koja je odobrena 2015. Kao što smo javili, NASA je odmah po objavljivanji predloga budžeta za 2016. požurila sa skupa sa provatnim kompanijama Boeing i SpaceX obelodani početak misija njihovih kosmičkih brodova za sredinu 2017. Time je poslata jasna poruka Kongresu da ukoliko predložena suma za 2016. ne bude usvojena, može doći do novih odlaganja sa početkom kosmičkih letova američkih astronauta za američkog tla. Poslednji put američki astronauti su poleteli u kosmos sa teritorije SAD u leto 2011.

Dok su privatni kosmički brodova za sada “dobitnici”, za projekte razvoja kosmičkog broda Orion i super-rakete SLS zatraženo je manje u odnosu na odobreni budžet za 2015. To se sa manjkom od gotovo 350 miliona dolara posebno odnosi na projekat SLS, koji je kičma svih budućih planova NASA vezanih za letove u duboki kosmos i prema Marsu.          

Još jedan “gubitnik” je i program planetarnih istraživanja, što je odslikano u smanjenom obimu planetarnih misija “Nove granice” (New Frontiers) srednje klase kod kojih je cena projekta ispod jedne milijarde dolara. Takodje, u predlogu budžeta za sledeću godinu nema novca za nastavak misija marsijanskog rovera Opportunity i mesečevog orbitera LRO. Isto je bilo i prošle godine, ali su ipak na kraju obe misije isfinansirane sa ukupno 25 miliona dolara iz dodatnog budžeta za podršku razvojnih inicijativa.

Budžet projekta Mars 2020 je povećan na 228 miliona dolara, iznad svega radi podrške sledeće etape u njegovom razvoju. Program za praćenje nebeskih objekata koji prolaze blizu Zemlje je takodje uvećan sa 10 na 50 miliona dolara radi pronalaženja najpogodnijeg asteorida za misiju ARM koja je po prvi put dobila izvesnu sumu u budžetu NASA-e, istina samo za preliminarna istraživanja. Pored misije hvatanja asteroida, još jedan novi projekat je prvi put dobio svoje mesto u predlogu budžeta NASA-e. Naime, 30 miliona dolara je zatraženo po prvi put za početak radova na projektu misije na Jupiterov asteroid Evropa. Ovaj projekat praktično prelazi iz “konceptualne” u fazu prave “misije”, sa svim neophodnim detaljima koji trebaju biti analizirani, sa planovima koji trebaju bitri oformljeni, timovima projektnih inženjera i na kraju sa aparaturom koja u godinama koje dolaze treba da bude projektovana, konstruisana i testirana.        

Sa nešto manje od 0,5% od ukupnog nacionalnog budžeta za 2016, predlog budžeta NASA-e koji je Bela kuća uputila Kongresu pre nekoliko nedelja je tek prvi korak u složenoj procedure u kojoj različit tela Kongresa analiziraju svaki od programa. Kao što iz prethodnih godina znamo, predlog Bele kuće je daleko od konačne sume koju će za nekoliko meseci odobriti Kongres. Pa ipak, sam predlog tako velikog povećanja budžeta govori o novom pristupu Bele kuće prema kosmičkim istražvanjima koji ne može ostati neprimećen u Kongresu.   

 



Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...