Dolaze ključna vremena za ruski kosmički sektor. Pre nedelju dana ruski predsednik Vladimir Putin objavio je da će doći do spajanja ORRK (Ujedinjena raketno-kosmička korporacija) i ruske kosmičke agencije “Roskosmos” i formiranja nove Državne korporacije “Roskosmos” (rus. Госкорпорация "Роскосмос"). Na prvi pogled, možda izgleda kao da se radi samo o jednostavnoj promeni naziva, ali stvar je daleko dublja. Reforma uključuje likvidaciju ruske kosmičke agencije kakvu smo do sada poznavali i formiranje jedne državne agencije koja će kontrolisati čitav ruski kosmički sektor. Odluka je bez presedana i svakako će obeležiti budućnost Rusije u kosmosu.

roskosmos Ruska federalna kosmička agencija (rus. Федеральное космическое агентство России), poznatija jednostavno kao “Roskosmos” (rus. “Роскосмос”), ili kao skraćenice FKA (ФКА) i RKA (РКА). To je vladina agencija odgovorna za ruski kosmički naučni program i opšta aeronautička istraživanja. Uprava se nalazi u Moskvi a Glavni kontrolni centar misija u obližnjem gradu Koroljevu.

Za neupućene, da podsetim: predprošle godine je formirana džinovska ORKK (rus. Объединенная ракетно-космическая корпорация), državna korporacija koja je objedinila sve kosmičke kompanije i konstruktorske biroe u zemlji. Kontroverzno stvaranje ORKK je označavalo kulminaciju dugogodišnjih pokušaja reformisanja ruskog kosmičkog sektora. Iako se u početku bilo govorilo o ujedinjavanju čitavog sektora u okviru svega pet kompanija, Kremlj je sve iznenadio i objavio da će na kraju biti formirana jedinstvena joint-stock korporacija.

opkk

Nakon stvaranja ORKK sa Igorom Komarovom na čelu, ostalo je da se vidi kakva bi trebalo da bude uloga ruske kosmičke agencije “Roskosmos” u novom okruženju. Isprva se govorilo da bi “Roskosmos” mogao biti voditelj koji će određivati smernice ruskog kosmičkog programa, dok bi ORKK bio glavni izvođač. Nepotrebno je reči da bi saradnja između dve organizacije bila velikodušna, ali pomalo neodređena i nestabilna. Neizbežno, odmah je izbila nemilosrdna borba između novog ORKK i starog “Roskosmosa” oko preuzimanja kontrole nad ruskim kosmičkim programom.

Konačno, čini se da je pobednik ipak OPKK. Ustvari, direktor nove Državne korporacije “Roskosmos” biće Igor Komarov, dok će sadašnji direktor Ruske kosmičke agencije, Oleg Ostapenko, postati predsedavajući Direktorskog odbora korporacije, što je ipak pozicija drugog reda. Da ne bi bilo zabune ko je sada glavni, Medvedev je nedavno postavio Komarova za direktora kosmičke agencije “Roskosmos”, na čijem čelu će ostati sve dok se ne završe pripreme za formiranje nove državne korporacije. Obzirom da strategija kosmičkog programa zavisi od političkih odluka, verovatno je ruska vlada zaključila da kosmička agencija “Roskosmos” jednostavno predstavlja višak. Nova kosmička korporacija biće stvorena je na sliku i priliku moskvskom “Rosatomu” (rus. “Росатом“), državnoj korporaciji za atomsku energiju stvorenu 2007. godine, koja je do sada imala vrlo uspešnu uzlaznu liniju .

Ideja o stvaranju državne kosmičke korporacije tipa “Rosatom” nije nova. Još 2012, tadžigistanski general Bladimir Popovkin , tadašnji šef “Roskosmosa”, predlagao je ovo rešenje i pokušao da ubedi Putina i Dmitrija Rogozina  u prednosti jednog ovakvog rešenja. Ali izgleda da se sredinom 2013. Medvedev suprotstavio toj ideji i predložio podelu kosmičkog sektora na “Roskosmos” i ORKK. Manje od dve godine kasnije izvršeno je njihovo ujedinjenje.

Izgleda da su trenutna ruska ekonomska kriza  i konfuzija u predlozima za Federalni kosmički program (ФКП) “Roskosmosa” za sledeću deceniju pospešili odluku Kremlja. Činjenica je da je poslednjih nedelja FKP bio kritikovan na mnogim frontovima, od toga da je preambiciozan pa do toga da mu nedostaje originalnost. U mesecima koji predstoje videćemo koji su prioriteti nove korporacije, ali u kratkoročnim planovima neće biti iznenađenja: izgradnja kosmodroma “Vastočni” sigurno predstavlja apsolutni prioritet ruske vlade, planiran da po svaku cenu garantuje Rusiji nezavistan pristup kosmosu. Ono što će morati da se na duže staze definiše jeste da li će Rusija nastaviti sa konstrukcijom svoje super-teške rakete i koji su ciljevi programa sa ljudskom posadmo kada se jednom Rusi povuku sa ISS.

Iako će ujedinjenje struktura moći unutar sektora najverovatnije imati pozitivan efekat na kosmičku industriju zemlje u ovim teškim vremenima, ostaje da se vidi kako će sve to uticati na naučni program, tj. na kosmičke sonde i civilne satelite, sektor koji Ruska kosmička agencija nije uspela da poveća onako kako je planirala. Ono što nam je svima jasno jeste da je nastupilo kritično vreme za ruski kosmički program u celini.

https://www.youtube.com/watch?v=x7y0Dpw0Sjg&feature=player_embedded

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi: