Prema izjavama čelnika ruskog Ministarstva odbrane, prošle nedelje je sa kosmodroma Pleseck poletela modifikovana raketa 'Sojuz' i ponela 'nešto' u orbitu. Odmah je to 'nešto' dobilo oznaku – 'Kosmos-2542'. Bilo je to šesto lansiranje ove varijante rakete od kako je uvedena u servis 2013.

2Svi su načuljili 'uši' kada su 18. novembra 2019. Rusi obavestile sve vazduhoplovne kompanije da izbegavaju vazdušni saobraćaj iznad Arktičkog okeana severno od poluostrva Kola i južno od Špicberškog arhipelaga. Još jedno upozorenje je stiglo za veliku površinu u Tihom okeanu. Amerikanci su odmah prepoznali o čemu se radi, jer se zone poklapaju sa zonama pada iskorišćenih stepena raketa 'Sojuz-2.1v' sa dodatnim stepenom 'Volga' koje su i ranije bile lansirane sa Plesecka, a naročito tereta 14F150[1] lansiranog u junu 2017.

Prema 'predviđanjima', lansiranje je očekivano 25. novembra 2019, između 20:30 i 22:00 po moskovskom vremenu. Bilo je očekivano da će raketa uzleteti duž sledeće trajektorije da bi ušla u orbitu:

3

Kako su javili zvanični ruski mediji, citirajući Ministarstvo odbrane, raketa 'Sojuz-2.1v' je uzletela 25. novembra u 20:52 po moskovskom, a Titovljev kosmički centar državne vazduhoplovne i kosmičke komande započeo je da prati satelit u 20:54.

Pola sata kasnije, zvanični mediji su objavili da je teret – dodatni stepen 'Volga' i satelit – odvojen od drugog stepena rakete kako je planirano u 21:00 po moskovskom.

Do kraja 25. novembra, Ministarstvo je javilo da je 'Volga' uspešno iznela vojni satelit do planirane orbite u zadato vreme. Prema šturim vojnim izveštajima, novi satelit je bio baziran na standardnoj platformi koja je omogućavala praćenje stanja ruskih satelita. Kako je javio 'InterFax', optička oprema je omogućavala satelitu da pravi fotografije Zemljine površine.

Formulacija vesti je upućivala na to da je druga misija u projektu 14F150 već u toku, nakon prvog lansiranja 2017. godine, za koje je takođe zvanično opisano da ima mogućnosti orbitne inspekcije. Budući da je posebnost lansiranja iz 2017. bila u naknadnom puštanju dodatnih satelita sa primarnog korisnog tereta[2], pojava sličnih subsatelita nakon najnovijeg lansiranja trebalo bi da pruži više dokaza o prirodi misije.

Samo nekoliko sati po lansiranju, američka Kosmička komande, USSPACECOM, objavila je elemente orbite za tri objekta vezana za miisiju, koji verovatno predstavljaju satelit, drugi stepen 'Sojuza-2.1v' i dodatni stepen 'Volga':

Objekat ID
Nagib
Orbital. period
Perigej
Apogej
2019-079A 44797 ('Kosmos-2542')
97,902 step.
96,95 min.
368 km
858 km
2019-079B 44798 ('Volga' stepen)
97,902 step.
96,93 min.
367 km
857 km
2019-079C 44799 ('Sojuz-2' II stepen)
97,913 step.
91,50 min.
289 km
364 km

 

Rano ujutro 26. novembra, zvaničnici novinske agencije 'TASS' su naveli izjavu Ministarstva odbrane da su 'specijalisti Titovljevog kosmičkog centra, GIKC-a, uspešno izveli operaciju odstranjivanja dodatnog stepena 'Volga' sa orbite satelita koju je ciljalo Ministarstvo odbrane i poslao ga u zadati rejon Pacifika.'

Zapravo, nekih 8,5 sati posle otka;injanja od satelita, 'Volga' je započela unapred programirani deorbitni manevar koji je doveo do njegovog raspadanja iznad Pacifika u 09:09 26. novembra 2019.

 

[1] Špijuni su provalili da se radilo o prvom od nekoliko geodetskih satelita 14F150 'Naprjaženie' ('napon') napravljenom u okviru projekta 'Nivelir-ZU' ('nivo', 14K167). Geodetski sateliti služe kao precizne referentne tačke neophodne za tačna merenja Zemljinog oblika i osobina gravitacionog polja. Te informacije pomažu vojsci da dobiju jako precizni geodetski koordinantni sistem koji se koristi za navođenje dalekometnih balističkih projektila.

[2] Ameri su pali u nesvest kad su shvatili da je satelit 'Kosmos-2519' ('Naprjaženie') 23. avgusta 2017. odbacio subsatelit koji je dobio oznaku 'Kosmos-2521'. A onda je 30. oktobra i taj satelit odbacio subsatelit koji je dobio oznaku 'Kosmos-2523'.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi: