Lansirani kompleks za rusku super-tešku raketu počeće da se gradi na kosmodromu Vastočni odmah posle završetka početka rampe rakete "Angara", rekao je vice-premijer Dmitrij Rogozin.

"Počev od sledeće godine, broj lansiranja sa Vastočnog će se povećavati. Takođe, 2018. počinje gradnja startnog kompleksa za tešku raketu 'Angara-A5M" čije je prvo lansiranje planirano 2021. Odmah posle toga biće sagrađen treći lansirni kompleks - za super-tešku raketu", rekao je Rogozin.

russia puts off super rocket
Prvo lansiranje rakete-nosača "Angara-A5"

On je takođe naglasio da će decembra sa, do sada jedine lansirne rampe na Vastočnom, biti obavljena dva lansiranja raketa-nosača tipa "Sajuz-2".

Pored toga, Rogozin je objavio da su se vlade Rusija i Kazahstan dogovorile o gradnji lansirnog kompleksa za raketu-nosač "Sajuz-5" na Bajkonuru.

"Što se tiče Bajkonura, mi ne nameravamo da mu ikada okrenemo leđa. Upravo smo se dogovorili sa Kazahstanom da sagradimo lansirnu rampu za raketu srednje klase koja prvi put treba da bude lansirana 2022", rekao je on.

Napomenućemo da se iza naziva "Sajuz-5" nalazi nova raketa-nosač koju u RKK "Energija" razvijaju u okviru programa "Feniks". Sa kapacitetom od 17 tona, ovaj novi nosač je planiran za lansiranje ruskog kosmičkog broda nove generacije "Federacija". Naime, na razgovorima koje je predsednik Putin u Sočiju vodio sa prvim ljudima ruske raketno-kosmičke industrije, došlo je do velikog zaokreta u programu novog ruskog kosmičkog broda "Federacija".

Donedavno bilo je planirano da njegov lanseri budu rakete "Angara-5P" (za orbitalne misije, ovo "P" je od reči "pilotirana", znači za lansiranje brodova sa ljudskim posadama) i kriogena "Angara-5V" ("V" - "vodonična", za letova oko Meseca).

To je, međutim pored slo`enih modifikacija postojeće rakete "Angare-5A" radi njene transformacije u lansera kosmičkih brodova sa ljudskim posadama (što nije bio cilj u vreme kada je projekat "Angare" razvijen), zahtevalo veoma skupocene dorade na lansirnoj rampi ove rakete na Vastočnom, koja tek treba da bude sagrađena. Konstrukcija lansirnog kompleksa je do tada bila planirana za lansiranja samo kosmičkih aparata bez ljudske posade.

5100280740
Kosmodrom Vastočnij - prvo lansiranje

Na samitu u Sočiju odlučeno je da se od razvoja vodonične "Angare" odustane, da se na Vastočnom gradi "obična" lansiran rampa za lansiranje satelita bez ljudskih posada, a da se za novi ruski kosmički brod "Federacija" razvija nova raketa "Sajuz-5" ("Feniks") sa novom rampom na Bajkonuru. I da se za godinu dana pomeri njegovo prvo lansiranje, sa 2021, na 2022, i, koliko mo`e da se vidi bez ranije planiranog leta oko Meseca (pomoću dva lansiranja "Angare-5V").

 

1038953025
Kosmički brod "Federacija"

Ovo, međutim ne znači da lansiranja kosmičkih brodova sa ljudskim posadama neće biti sa Vastočnog. Treća lansirna rampa za super-raketu će biti napravljena prema standardima za startne kompleksa za lansiranje kosmonauta. Sa nje će, 2028. biti obavljeno prvo lansiranje ruske super-rakete nosivosti oko 100 tona čiju je gradnju, takođe u Sočiju, predsednik Putin naredio da se isforsira. Tada će ovom raketom na orbitu oko Meseca biti lansiran brod "Federacija", najverovatnije prvo bez posade, a posle toga i sa kosmonautima. Rusija namerava da nedge početkom 2030-ih obavi prvo spuštanje kosmonauta na Mesec.

 

iso cutaway 1
Projekat ruske super-raketa

U osnovi ove d`inovske rakete biće "Sajuz-5", jer će nekoliko njenih prvih stepenova u sve`nju biti instalirano na donjem delu super-rakete. Ovaj princip je primenjen takođe kada je projektovana raketa "Energija" nosivosti 100t, koja je samo dva puta lansiranja krajem 1980-ih. Tada je sve`anj raketa "Zenit" korišćen na prvom stepenu "Energije".

Sve u svemu, posle dosta lutanja, projekat kosmičkog broda "Federacija" koji je kuburio bez sopstvenog nosača i program slanja ruskih kosmonauta na Mesec u kome je raketa-nosač velike nosivosti ključna karika, posle samita u Sočija poprimaju finalne obrise.

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • kizza said More
    Da,u pravu ste. Veoma malo znamo i više... 4 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    AI će pomoći, ali čovek će otkriti. 4 dana ranije
  • Miki said More
    Divan tekst A.M. hvala, pitanje ??? FDa... 4 dana ranije
  • giga said More
    :-)))) Odlicno, dobro jutro AM,... 4 dana ranije
  • Mina l said More
    hvala, edikativno i informativno 6 dana ranije

Foto...