Budžet NASA-e će biti povećan za oko 300 miliona dolara u finansijskoj godini 2017/18. u skladu sa novim budžetom SAD. Projekti istraživanja planeta i pripreme leta na Mars dobili najviše dodatnog novca.

U skladu sa prošlogodišnjom politikom Kongresa, za projekte vezane za planetarna istraživanja izdvojena su pozamašna dodatna sredstava (350 miliona dodatnih dolara). Oba projekta "Evropa-Kliper" planirana da krenu 2022, odnosno 2024, dobiće 275 miliona dolara. Kongres predlaže NASA-i da sa sledećim roverom na Mars u još uvek bezimenu misiju koju uslovno zovu "Mars-2020", pošalje i prvi marsijanski helikopter. Zahvaljujući ovoj odluci Kongresa, dva stara projekta ostaju u igri. Rover Opportunity dobija dodatnih 75 miliona dolara za nastavak istraživanja površine Marsa, dok mesečev orbiter LRO, takođe ostaje u budžetu.

1 Europa Clipper radar

Kosmički aparat "Evropa-Kliper" istražuje Evropu, Jupiterov ledom pokriveni mesec

2 Computer Design Drawing for NASAs 2020 Mars Rover

Marsijanski rover misije "Mars-2020"

Ovo nije prvi put da se budžet NASA-e, po prijemu predloga iz Bele kuće povećava u Kongresu. Na primer, prošlogodišnji budžet NASA-e je iznosio 1,3 milijarde dolara više od budžeta 2015. Inače, ukupna budžet NASA-e za 2017/18. iznosi 19,6 milijardi dolara.

Pored planetarnih istraživanja, značajna sredstva od ovog povećanja odlaze za projekte namenjene čovekovim letovima u kosmos. Budžet ovog programa povećan je za gotovo milijardu dolara. Porast rashoda ovog programa povezan je sa finansiranjem dva ključna projekta NASA-e, kosmičkog broda "Orion" i rakete-nosača velike nosivosti  SLS. Pored toga, dodatne finansije se vezuju za namere predsednika Trampa da se već za vreme prve misije "Oriona" ka Mesecu pošalju i astronauti. Prvobitnim planom predviđeno je da krajem 2018. ili početkom 2019. za vreme prve eksperimentalne misije novi kosmički brod kruži oko Meseca, ali bez astronauta. Prvi let "Oriona" sa astronautima planiran je tek 2021. U NASA-i se analizira mogućnost slanja ljudi u prvoj misiji "Oriona", ali koliko se može videti postoji velika rezervisanost da se, i pored želje Trampa, astronauti pošalju već u prvoj misiji da lete oko Meseca.

3 NASA Orion spacecraft with ESA provided Service Module in orbit above Earth NASA image posted on SpaceFlight Insider

Kosmički brod "Orion" na vrhu trećeg stepena rakete-nosača SLS

4 The SLS rocket is one of the major projects funded in the new Nasa budget. Image courtesy of Nasa. e1450541300357

Raketa-nosač SLS

Sve u svemu, budžet "Oriona" će biti povećan za 10% i iznosiće 1,35 milijarde dolara. Procentualno, projekat SLS će takođe dobiti isto povećanje. Zanimljivo, i pored sve veće odbojnosti kako Bele kuće, tako i Kongresa, a evidentno i NASA-e prema projektu "lova na asteroid" ARM, Kongres je ipak odlučio da zadrži manju sumu novca za ovaj projekat u cilju njegove podrške i realizacije. U Kongresu ovu odluku objašnjavaju željom da se ovim projektom urbzaju napori prvog čovekovog leta na Mars.

Finansiranje misija na Međunarodnoj kosmičkoj stanici (MKS) i saradnja sa Rusijom i drugim državama u ovom programu je ostalo nepromenjeno, kao i budžet za razvoj privatnih kosmičkih brodova.             

Na veliko iznenađenje, "zemaljske" misije NASA-e namenjene praćenju globalnog otpoljavanja, i pored kritika Trampa, ostaju u budžetu i pretrpele su tek male, kozmetičke promene. Svi planirani projekti u ovoj oblasti se nastavljaju, dok se finansiranje postojećih kosmičkih klimatoloških aparata nastavlja. Istu sudbinu je doživeo i obrazovni program NASA-e koga je Bela kuća nameravala, skupa sa klimatološkim misijama, da likvidira.     


Prvi detalji Nasinog budžeta za 2017.

Veliko smanjenje desetogodišnjeg budžeta “Roskosmosa”

Kongres povećava budžet NASA-e za 2017.


 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • kizza said More
    Da,u pravu ste. Veoma malo znamo i više... 4 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    AI će pomoći, ali čovek će otkriti. 4 dana ranije
  • Miki said More
    Divan tekst A.M. hvala, pitanje ??? FDa... 4 dana ranije
  • giga said More
    :-)))) Odlicno, dobro jutro AM,... 4 dana ranije
  • Mina l said More
    hvala, edikativno i informativno 6 dana ranije

Foto...