Brazilski kosmički lansirni centar Alkantara (Alcântara - CLA) može biti prodat SAD-u javlja portal "Globo".

Ovaj potencijalni transfer portal "Globo" povezuje sa neuspešnom saradnjom Brazila sa Ukrajinom. Naime, 2003. Brazil i Ukrajina su potpisali dogovor o dugoročnoj saradnji korišćenja ukrajinske rakete-nosača "Ciklon-4" za komercijalna lansiranja sa brazilskog kosmodroma Alkantara. Medjutim, 2015. ugovor je prekinut jer ukrajinska strana nije bila u stanju da ispuni svoje obaveze.

Raskid partnerstva sa Ukrajinom teško se odrazio na finansijsku situaciju Brazislke kosmičke agencija (AEB) koja skupa sa Vazduhoplovnim snagama ove države upravlja kosmodromom Alkantara. Gubitak od 475 miliona dolara brazilska strana sada pokušava da kontaktima sa Amerikancima o prodaji kosmodroma nekako nadoknadi. Do sada nisu objavljeni detalji o potencijalnom kupcu brazilskog kosmodroma.

alcantara SPL 99

Brazilski lansirni centar Alkantar 

Lansirni centar Alkantara koji se nalazi u državi Maranjhao (Maranhão) na Atlantskoj obali, je ekvatoru najbliži kosmodrom. Njegova gradnja je počela još 1982, dok je prvo lansiranje jedne visinske sondažne rakete obavljeno osam godina kasnije. Od tada, sa dve rampe ovog kosmodroma je obavljeno preko 80 lansiranja sondažnih raketa. Neke od njih i do visine od oko 900 km.

U avgustu 2003. desila se eksplozija rakete VLS-01 na lansirnoj rampi u kojoj je poginulo preko dvadeset ljudi iz lansirnog tima.


Zbogom raketi „Ciklon 4“, poslednjoj šansi ukrajinskog kosmičkog programa


 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • kizza said More
    Da,u pravu ste. Veoma malo znamo i više... 4 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    AI će pomoći, ali čovek će otkriti. 4 dana ranije
  • Miki said More
    Divan tekst A.M. hvala, pitanje ??? FDa... 4 dana ranije
  • giga said More
    :-)))) Odlicno, dobro jutro AM,... 4 dana ranije
  • Mina l said More
    hvala, edikativno i informativno 6 dana ranije

Foto...