Da je ekonomska kriza udarila na ruske kosmičke planove nije nikakva tajna. Do sada su rezovi prvenstveno pogađali bespilotni segment, dok je program sa posadom uglavnom ostajao neizmenjen (jedini izuzetak je odlaganje planova lunarne ekspedicije sa brodom “Federacija” i raketom “Angara-A5V” za sledeću deceniju). Međutim, “Roskosmos” je nedavno objavio nameru da drastično redukuje putničke programe.

r1
Predlog ruske orbitne stanice za 2024. godinu. ROS bi bila formirana od modula „Nauka“, „Pričal“, energetski modul NEM, jednog priključnog i jednog modula na naduvavanje. Prikazan je prikačen i jedan brod „Federacija“ (PTK-NP).

Za početak, „Roskosmos“ razmatra da smanji stalnu rusku posadu Međunarodne orbitne stanice (ISS) sa trojice na dvojicu kosmonauta. Ekspedicija ISS se sastoji od šest osoba: tri astronauta u američkom segmentu i trojice „Roskosmosovih“ kosmonauta koji rade na ruskom segmentu stanice[1] – iako neki ponekad spavaju i u američkom segmentu – kao npr. na japanskom modulu „Kibo“ ili evropskom „Kolumbusu“, koji imaju mesta za jednog od trojice astronauta, bilo japanskog ili evropskog.

Smanjivanje broja putnika sa trojice na dvojicu smanjiće se u količina hrane i kiseonika i vode koju konzumira posada, a time i broj „Progressovih“ teretnih brodova koji se šalju na stanicu (trenutno lete po četiri godišnje). Treće sedište u letilici „Sojuz“, koje će biti slobodno, biće kao i do sada ponuđeno turistima ili astronautima drugih zemalja (možda Irak, Iran, Kina, itd.), čime bi se stvarala nemala dobit. S druge strane, smanjenje broja članova posade odraziće se na manji broj naučnih eksperimenata koje će obavljati kosmonauti u orbiti. Većina naučnih eksperimenata na ruskom segmentu trebalo je da od 2015. bude obavljano na segmentu „Nauka“ (MLM-U) i modula NEM, ali oni još nisu ni lansirani u kosmos.

r2
Ruski segment ISS danas.

r3
Modul „Nauka“ (MLM-U).

r4
Naučni i energetski modul NEM.

Sledeći projekat koji će osetiti redukciju biće buduća nezavisna ruska orbitna stanica treće generacije, nezvanično poznata kao ROS (rus. Pусская Oрбитальная Cтанция). „Roskosmos“ pravi planove da se od 2024. odvoji od ISS i da od pojedinih svojih modula stvori novu stanicu. Ona će sadržavati module „Nauka“, „Pričal“ (čvor UM) i NEM, kojima bi 2024. bio pridodat modul na naduvavanje (TM) i hermetički ulaz (ShM). Originalno, ruska stanica je nazvana OPSEK i trebala je da sadrži dva NEM energetska modula sa velikim solarnim panelima koji bi davali dovoljno električne energije, i dodatne male naučne module, ali planovi su napušteni zbog (pre)velikih troškova. Kasnije je „Roskosmos“ odlučio da napravi jedan veliki NEM – ali sa solarnim panelima veće površine (minimum 18m2) – i bez naučnih modula.

r5
Originalni izgled ruskog segmenta ISS prema planovima iz 2011. sa dva NEM.

r6
Izgled nezavisne ruske stanice iz 2011. kada je projekat bio poznat kao OPSEK.

Moduli „Nauka“ i NEM će imati preko 20 tona svaki, ali NEM se pravi u kompaniji RKK „Energija“, dok se „Nauka“ pravi u kompaniji „Hruničev“. „Nauka“ je direktni naslednik modula „TKS“ stanica „Saljut“, „Mir“ i ISS (planiran kao zamena modula „Zarja“ na ISS), dok je NEM prvi modul nove generacije konstruisan u Rusiji nakon pada SSSR-a. Novi planovi „Roskosmosa“ predviđaju lansiranje modula „Nauka“ do 2018. i NEM-a do 2019. sa dve rakete „Proton“, kao i čvora „Pričal“ (UM) raketom „Sojuz“, takođe 2019. („Pričal“ će se spojiti sa „Naukom“ a NEM sa „Pričalom“). Ali nakon toliko otkazivanja, istina je da niko normalan ne veruje da su predloženi rokovi konačni.

U svakom slučaju, do sada je bilo planirano da se „Nauka“ lansira do decembra 2017, ali već stižu informacije o daljim odlaganjima ovog problematičnog modula. No iznenađenje je da je „Roskosmos“ odlučio da izbaci „Nauku“ iz buduće konfiguracije za stanicu ROS, odluka koja nije potpuno shvatljiva obzirom na velike naučne, pogonske i energetske mogućnosti ovog broda (da li su brojni nedostaci „Nauke“ krivci za njegovo izbacivanje iz igre?). Umesto njega, „Roskosmos“ želi da pokrene novi energetski modul (EM) težine 7-8 tona, čija konstrukcija će se temeljiti na NEM, samo što će biti manji.

r7
Ruska orbitna stanica ROS sa modulom na naduvavanje TM na vrhu. Levo je modul „Nauka“ a desno NEM. Usredini je spojni modul „Pričal“ (UM) a ispod njega ulaz (ShM).

r8
Čvorni modul „Pričal“.

r9
Modul na naduvavanje TM sa modulom „Progress“ na kraju. 1 – „Progressov“ pogonski modul PAO; 2 – čvrsti segment; 3 – sistem za kačenje; 4 – izolacioni slojevi sekcije za naduvavanje.

Pored navedenog, „Roskosmos“ je odlučio da hermetički ulazni modul ShM preimenuje u MS i donekle promenu njegov dizajn da bi omogućio spajanje stanice sa većim strukturama. Zato je moguće da modul ShM/MS više neće biti funkcionalno sličan sličnim modulima „Pirs“ i „Poisk“ koji su trenutno prikačeni na ruski segment ISS. Obzirom da moduli TM i NEM još uvek nisu obezbedili finansije za svoje konstruisanje, „nezavisnost“ ruskog segmenta ISS od 2024. godine ne izgleda mi mnogo verovatno.

Konačno, pošto su zapadni partneri (NASA, ESA i JAXA) odlučili da će produžiti eksploataciju ISS do 2028, neće biti čudo ako „Roskosmos“ bude primoran da proguta svoj ponos i nastavi da koristi stanicu sve do tada. Do tada bi „Nauka“ već dospela u orbitu a rok za izgradnju ROS-a bi bio mnogo realniji.

Očigledno, situacija u Ukrajini i Siriji, kao i cena gasa i nafte, odlučuju u narednim godinama o budućnosti ruske ekonomije i, indirektno, o kosmičkom programu zemlje. Međutim, nova strategija „Roskosmosa“ koja predviđa smanjen udeo letova sa posadama naspram bespilotnih letova i redukcije u čitavom sektoru verovatno će ostati, odluka koja je u oštroj suprotnosti sa ambicioznim planovima za letove sa posadama koje je Rusija imala nameru da sprovede tokom sledeće decenije (stanica ROS, razvoj broda „Federacija“, lansiranja posada sa Vastočnog, miisije sa posadama na lunarnu orbitu raketama „Angara A5V“, itd.). Koji će od tih projekata biti realizovan a koji će ostati da čeka bolja vremena?

r10
Još jedna verzija ruske orbitne stanice ROS.


[1] Trenutno, taj segment (ROS) čini pet modula: „Zarja“, „Zvezda“, „Pirs“, „Poisk“ i „Rassvet“.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi: