Malo je poznato da se na svim slikama iz Mora tišine na Mesecu vidi isključivo Edvin Oldrin zbog toga što je kamera uglavnom bila na grudima Armstronga. Prvog čoveka na Mesecu ima samo na snimcima koje je Oldrin napravio kroz prozor lunarnog modula, pre izlaska na površinu. Međutim, kada je Oldrin preuzeo kameru on je isključivo snimao detalje na Mesecu, čak i svoje stopalo (ta slika je greškom nazvana prvim korakom na Mesecu).

Jedina kvalitetnija fotografija Armstronga na Mesecu koju je Oldrin napravio je ova koju objavljujemo.

Nil_Armstrong-Mesec
Veća fotografija 3130 x 1932 px

Kao što se vidi, čak i na njoj se prvi čovek na Mesecu vidi s' leđa.

Zbog čega Oldrin nije slikao Armstronga na Mesecu? On je rekao da nije imao za to vremena, i da je kada je nosio kameru hteo da je iskoristi za potrebe nauke. Međutim, kako to da je našao vremena da napravi fotografije svog stopala, čak i tragove svojih čizama u mesečevoj prašini?

Poznato je da je Oldrin smatrao da on treba biti prvi na Mesecu, jer je u najranijim dokumentima bilo navedeno da pilot LM-a, a ne komandant - izlazi prvi.

Čak je na kraju između njega i Armstronga, nekoliko meseci pre lansiranja, vođen ne baš tako prijatan, istina u duhu Armstronga, vrlo kratak razgovor na tu temu.

Iz članka Ovo je mali korak za čoveka

Nil Armstrong je važio za momka koji malo govori, ali kada je to činio onda je govorio ono što misli. Ali sada je situacija bila složena i mislim da smo obojica, u tim trenucima, počeli da shvatamo kolio je važno biti prvi čovek na Mesecu. Nil je ćutao i, podigavši pogled, sa ledenim izrazom na licu kakav nikada ranije nisam video odgovorio je: 'Baz, shvatam istorijski značaj svega ovoga i sada ne želim da bilo šta remetim.'

Autor: Grujica Ivanović

BELA KUĆA I POČETAK KOSMIČKE ERE (i)

Tokom pedesetih godina prošlog veka politički lideri SAD-a  gledali su na razvoj raketne tehnike i ideju leta u kosmos u skladu sa ondašnjom strategijom unutrašnje i međunarodne politike i nacionalnom vojnom doktrinom. Dok je za Staljina i Hruščova raketno-nuklearni štit bio od životnog značaja za odbranu Sovjeta zemlje (ali i za zaštitu i ekspanziju komunizma u svetu), predsednici Truman i Ajzenhauer su forsirali jačanje strateške avijacije i nuklearnog potencijala. Na let u kosmos, prvi ljudi Bele kuće su gledali bez posebnog entuzijazma, što je zanimljiv paradoks budući da su svojim odlukama, a da toga nisu bili svesni, trasirali početak kosmičke ere i zauvek promenili svet....
Autor: Grujica Ivanović

 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...