14. marta
• 1879. rođen Albert Ajnštajn jedan od najvećih umova i najznačajnijih ličnosti u istoriji sveta..
 

>>  Albert Ajnštajn 

(Albert Einstein, 1879-1955)

AlbertAjnstajn

Komotno smo mogli da stavimo Alberta Ajnštajna u našu Galeriju vanzemaljaca. Pazite, čovek je mogao da vidi iza ugla, da vidi dalje od teleskopa i bliže od mikroskopa; dublje od svih ušao je u tajne božje kuhinje (inače od svih bogova najbliži mu je bio Spinozin) koja muči sve filozofe sveta još od starih Grka. A inače je bio dobar đak. 

Kad čitate Ajnštajna srećete se sa jednim neobičnim svetom. To je svet u kome svako, baš svako, ima svoj doživljaj vremena i prostora, jer prostor i vreme nisu apsolutni. Kretanje je relativno, a svetlost ne putuje pravolinijski jer prava linija zapravo i ne postoji. Bar ne u euklidskom smislu. Materija je energija a energija materija.

Sve je relativno pa i istovremenost dva događaja. Ako putujete dovoljno brzo vreme za vas staje, a predmeti se skraćuju do nule. Pri brzini od 260.000 kilometara u sekundi metar se skrati za 50%. Ali, i to je relativno. [pogledajte šta o tome kažu neki računi]

I tako dalje. 

Teško je sve to razumeti, a zamisliti se ne može. A ipak sve je to Ajnštajn objašnjavao na banalnom primeru voza koji putuje i lifta koji se kreće (a zapravo možda i stoji - jer je to relativno) i putem jednostavne jednačine po kojoj je E=mc².

Ova, najčuvenija jednačina u istoriji, poslužiće kasnije naučnicima da stvore atomsku bombu - strašno oružje protiv koga je Ajnštajn odmah digao svoj glas.

U početku Ajnštajnove teorije su bile razumljive koliko i trouglast točak. Opet, oni koji su bili u stanju da otvore um i razmišljaju bez predrasuda sa uzbuđenjem su samo naslućivali šta teorije Ajnštajna mogu da znače za nauku. Neki su mislili da ni sam Ajnštajn nije u stanju da shvati sve posledice svojih teorija. A postoji i ova anegdota o slavnom engleskom fizičaru Edingtonu. Neko je Edingtonu jednom rekao da je on jedan od svega tri čoveka koji shvata Ajnštajnove teorije. Edington se zbunio i kad su mu rekli da je on isuviše skroman i da ne treba da se oseća nelagodno odgovorio je: "Ne, ne osećam se nelagodno. Samo se pitam ko je taj treći."

***

Albert Ajnštajn se rodio u Ulmu 14. marta 1879. Mladost je proveo u Minhenu, zatim u Italiji i Švajcarskoj gde je završio studije na Saveznom politehničkom institutu. Nakon toga u Bernu se zaposlio kao službenik u Patentnom zavodu. Nigde drugde ga nisu hteli. 

Slika 3. Mileva i Ajn tajn
Mileva i Albert

Švajcarski dani bili su izuzetni. Ajnštajn ih je provodio u beskrajnim razgovorima sa prijateljima i u još dužim šetnjama po planinama. Tu se Ajnštajn oženio Milevom Marić iz Novog Sada koja je u Švajcarskoj studirala takođe na Saveznom politehničkom institutu*. Jedno vreme Ajnštajn je redovno muzicirao sa ljubiteljima muzike u kvintetu u kome su osim njega bili po jedan pravnik, matematičar, knjigovezac i nadzornik zatvora. Svirali su Hajdna, Mocarta i Betovena. Ajnštajn je muzicirao na violini. Konačno, tu u Švajcarskoj je Ajnštajn napisao i svoje prve naučne radove i stvorio čuvenu Specijalnu teoriju relativnosti (1905). Posle toga bilo mu je lakše.

* I danas u Novom Sadu u Kisačkoj ulici na kući u kojoj je živela Mileva stoji tabla u znak sećanja na taj brak. Sa Milevom Ajnštajn je imao dva sina (i jednu ćerku kojoj se odmah po rođenju izgubio svaki trag). Ipak kasnije su njih dvoje razveli.

Nakon što je jedno vreme predavao u Pragu i Cirihu Ajnštajn se seli u Berlin gde dovršava drugu svoju veliku teoriju Opštu teoriju relativnosti (1916). Godine 1921. dobija Nobelovu nagradu za fiziku (ali ne za svoje čuvene teorije već za objašnjenje fotoelektričnog efekta). Novčani deo ove nagrade Ajnštajn je poklonio svojoj, tada već bivšoj, supruzi Milevi. Nakon dolaska Hitlera na vlast Ajnštajn je na udaru nacista, oduzeta mu je sva imovina i sve funkcije koje je imao na univerzitetu i on odlazi u SAD gde je do kraja života predavao na Institutu za viša naučna istraživanja u Prinstonu, usavršavao svoje teorije i tragao za novim.

Ajnštajn je umro 18 aprila 1955.

Jedan krater na Mesecu nosi ime Ajnštajna.

Zabava (iz Vikipedije)

Albert Ajnštajn je predmet mnogobrojnih novela, filmova i igranih predstava, uključujući francusku novelu Žan-Kloda Kariera iz 2005, „Ajnštajne molim vas” (franc. Einstein S'il Vous Plait), film Nikolasa Rega „Beznačajnost” (engl. Insignificance), film Freda Šepisija „Aj-Kju”. (engl. I.Q.) (gde ga je glumio Volter Matau). Novelu Alana Lajtmana „Ajnštajnovi snovi”, i komediju Stiva Martina „Pikaso na Lapen Agilu” (engl. Picasso at the Lapin Agile). On je bio i predmet opere Filipa Glasa iz 1976. „Ajnštajn na plaži”. Njegova humoristička strana tema je i monodrame Eda Mecgera „Albert Ajnštajn praktični Bohemijanac”.

Ajnštajn je često korišćen i kao model za oslikavanje likova ludog naučnika ili rasejanog profesora u raznim delima, pošto njegov karakter i prepoznatljiva frizura ukazuju na ekscentričnost, ili čak ludilo, zbog čega je naširoko imitiran ili karikiran. Saradnik časopisa „Tajm”, Frederik Golden, izveštavao je o Ajnštajnu kao o „Ostvarenju snova svih karikaturista”.[41]

Na Ajnštajnov 72. rođendan 1951. godine, fotograf UPI-ja (United Press International) Artur Sase pokušavao je da ga nagovori da se nasmeši u kameru. Pošto je to već učinio mnogo puta tog dana, Ajnštajn je umesto osmeha isplazio jezik.[42] Ova slika postala je ikona pop kulture zbog kontrasta u liku genijalnog naučnika u momentu lakomislenosti. Jahu Sirijus (Yahoo Serious), australijski filmski režiser, koristio je ovu fotografiju kao inspiraciju za svoj namerno vanvremeni film „Mladi Ajnštajn”. Ova slika je takođe korišćena kao poster u Britaniji, u okviru edukativnog programa o disleksiji, na kojem je postavljen niz postera velikih naučnika, mislilaca i umetnika, te je vođen razgovor o neosnovanim tvrdnjama da su patili od disleksije.

 


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 7 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 7 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 7 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 18 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 23 sati ranije

Foto...