BG ALMA clean2

ALMA je skraćenica za „Atacama Large Millimeter Array“ i sastoji se od 66 antena, od kojih 54 imaju prečnik od 12 metara, a ostalih 12 imaju prečnik od 7 metara. Ovaj radioteleskop se koristi kao interferometar za milimetarske i submilimetarske talase u takozvanom „hladnom svemiru“. ALMA posmatra na talasnim dužinama između 0,3 i 9,6 milimetara. Interferometar ima najvišu osetljivost i rezoluciju od svih postojećih submilimetarskih teleskopa. Visoka osetljivost se postiže uz pomoć velikog broja pojedinačnih teleskopa koji čine interferometar.

Pošto je za posmatranja na ovim talasnim dužinama neophodno potrebna okolina koja se nalazu na visini u suvom predelu, ALMA se nalazi na oko 5.000 metara nadmorske visine na Chajnantor-platou u pustinji Atacama u severnočileanskim Andima, jugoistočno od San Pedro de Atacama.

Između ostalog, ALMA pruža dragocene informacije o rađanju zvezda, kao i detaljne slike formiranja planeta. Ovaj projekat je produkt saradnje između Evrope, USA, Kanade, istočne Azije i Republike Čile. Troškovi iznose više od jedne milijarde dolara i trenutno je to najveći i najskuplji projekat astronomije vezane za tlo.

Antene mogu da se pokreću preko Chajnantor-platoa i da pri tome budu pozicionirane u razmacima od 150 metara do 16 kilometara. ALMINI prijemnici rade na frekvencama između 30 i 950 GHz. Zbog velike visine i male vlažnosti vazduha na lokaciji, Zemljina atmosfera je tamo dovoljno propustljiva za ove frekvence.

Tako je ALMA uspela da napravi do sada neviđenu, oštru fotografiju protoplanetarnog diska. To je revolucionarni snimak u ovom kvalitetu, jer se na disku razaznaju čak i praznine u kojima se obrazuju planete, tako da je vidljiv nastanak celog jednog zvezdanog sistema sa njegovim planetama. Ovde možete da pogledate tu fotografiju: 

eso1436a

Ljiljana Gračanin
Author: Ljiljana Gračanin
Maturirala u Beogradu u Beču doktorirala astronomiju i fiziku. Na univerzitetskom institutu za astronomiju u Beču se pored predavanja o Suncu i Sunčevom sistemu bavi naučnim istraživanjima na polju spektrografije protozvezda. Napisala je nekoliko desetina naučnih radova o spektralnoj analizi sastava protozvezda. Za ESA (Evropsku Svemirsku Agenciju) piše Tviter-stranu na srpskom jeziku; za Nasu, projekat APOD, objavljuje dnevne prevode fotografija na tri jezika; za ESO (Evropsku Svemirsku Opservatoriju) prevodi opise fotografija na srpski jezik; za Austrijski Svemirski Forum (OeWF) vodi Tviter stranu na srpskom. Na FB uređuje stranu sa aktuelnim zbivanjima na polju astronomije na nemačkom jeziku i FB-stranu sa kursem na srpskom jeziku o orijentaciji na nebu. Uz to održava redovne kurseve astronomije za decu i amatere i drži predavanja za javnost. U okviru Astronoma Bez Granica (Astronomer Without Borders) postavljena je za nacionalnog koordinatora za Srbiju…

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...

ŠTA DA GLEDAM?
 
KARTE NEBA
wikisky
 
 
KORISNO
Mere - Koliki ugao nebeske sfere zauzima ispružena šaka