Astrofizika se bavi okolinom crnih rupa. Tu se materijal koji pada na crne rupe zgušnjava, zagreva usled svoje viskoznosti i emituje obilje energije u celom spektru elektromagnetskog zračenja. Zato su astrofizičari u stanju da tu nešto vide i da studiraju procese u okolini crne rupe. Sada, kada smo konačno u stanju da vidimo samu crnu rupu, u šta u stvari gledamo? Izgleda skoro dosadno, kao mrak bez detalja? Daleko od toga.
Nema sumnje da nam je Zemlja bolesna. Iako se trudimo da to ne vidimo i relativizujemo, spoljnji pokazatelji pokazuju progres bolesti. Kao i kod svakog pacijenta, najlakše je stanje pratiti kontrolom njegove temperature. Šta nam ona govori?
Neki me kritikuju da (pre)često pišem o oružju. Šta ću kad volim rakete. Međutim, ne volim ulogu koju one trenutno imaju u vojskama praktično svih zemalja na svetu. Posebno me plaše one koje su preblizu Novom Beogradu gde stanujem. Pa još kada su predmet dnevnih vesti – kosa mi se diže na glavi. A upravo to se događa...
Posle 8 godina priprema i 48 dana leta, 11. aprila 2019. u 19:23 UTC izraelska sonda ’Beresheet’se zbog greške u finalnoj fazi spuštanja srušila u Mare Serenitatisna Mesecu.
Postoje mikroskopske živuljke koje se stručno zovu hemoautotrofne bakterije. Kad se navrznu na metal, ali može i na nemetal ili plastiku, u stanju su da ga pojedu do koske, a onda pojedu i te koske. Proces se zove bakterijska korozija. Ovu priču posvećujem ćerci Eni koja na jesen upisuje biologiju.
Da bi našli pogodnu crnu rupu mnogo pomaže empirijski zakon koji su astronomi ustanovili: masa centralne crne rupe je proporcionalna masi jezgra galaksije!
Deseti april 2019 je datum koji će ući u istoriju. Do tada smo samo crtali i animirali crne rupe, od tog dana postoji bar jedna realna koju smo videli. Kako je došlo do tog neverovatnog poduhvata? Zašto baš sada? Zašto baš ta crna rupa? Kako se ispostavlja, sva priča može da se shvati kroz par lako razmljivih brojeva.
U zavisnosti od toga koju skalu razmera posmatramo, kosmos nam izgleda veoma različito. Neke su nam razmere nepojmljive kada ih posmatramo u okviru nama prihvatljivih dimenzija. Ljudska bića se osećaju prijatno i lako shvataju svoju okolinu u okvirima koji se kreću od nekoliko milimetara pa do nekoliko stotina metara, jer su to razmere sa kojima se svakodnevno kreću. Van njih, naš mozak često ne ume pravilno da rezonuje.
Kompanije SpaceX je noćas po drugi put lansirala svoju raketu Falcon Heavy. Ovo je prvo komercijalno lansiranje ove rakete od, kako u kompaniji kažu, mnogih koje slede.