„Od zvijezda i vanzemaljaca do astronauta i zrnca pijeska, drugi put“
Teško da ima itko tko nije čuo za priču o pretvaranju žabe u princa (princezu, kako vam drago). Ma koliko ta preobrazba bila bajkovita ona je doslovce dječja igra prema preobrazbi koja se događa u svemiru. Nekoć davno (tako počinju bajke zar ne, ali tako zaista i počinje naša današnja priča), dok su na noćnom nebu svako malo bljeskala nova sunca u nastanku, oko male žute zvijezde na periferiji Mliječnog puta formirani su planeti. Bilo je to vrijeme sveopće gužve u devetercu. Sudari manjih i većih tijela bili su učestali. U jednom od njih sa neke od planeta u svemir je izbačen komad ne veći od perilice rublja. Usljed rezultante gravitacijskih sila naša se „perilica“ sastavljena od stijenja, metala, leda započela kretati oko Sunca negdje između putanja Marsa i Jupitera.
„Od zvijezda i vanzemaljaca do astronauta i zrnca pijeska, prvi put“
Izuzmemo li našu matičnu zvijezdu, Sunce, koje vidimo na danjem nebu, Mjesec kojeg povremeno vidimo danju a češće noću te daleke zvijezde koje poput manje ili više sjajnih treperavih točkica svjetla ukrašavaju noćno nebo što još možemo vidjeti golim okom za vrijeme noćnih sati?
Već 16 godina NASA ima u Marsovoj orbiti jedan satelit. Težak je preko 2 tone i nosi 139 kg naučne opreme. U njegovom imenu se nalazi reč 'izviđanje', što otkriva njegovu namenu: proučavanje geologije i klimatskih svojstava Marsa, sa deklarisanim ciljem da pronađe buduće mesto za sletanje. Kada je orbiter lansiran 2005, očekivano je da će raditi do 2008, ali se danas očekuje da će ga NASA i 'Lockheed' održavati u životu do kraja ove decenije. Šta je do sada MRO otkrio, mogla bi da se napiše knjiga, ali možda mi je najinteresantnije što je snimio desetine sondi i njihovih ostataka na površini Crvene planete.
Kalifornijski astrofotograf Andrew McCarthy objavio je možda najizražajnju sliku Meseca do sada. Krateri, vrhovi, pukotine, ravnice i sve ostalo vide se izvanredno i prelepo. Znamo da je takva površina nastala tokom milijardi godina udaranja nebeskih tela o površinu Meseca. Takođe znamo kakve emocije u čoveku izaziva pogled na njegovu površiunu i koliko se često Mesec nalazi u literaturi, naročito kod pesnika. Ova slika potvrđuje da nas pogled na Mesec ne ostavlja ravnodušnim.
Astronomi se susreću sa problemom dugotrajnosti baterije u fotoaparatu. Ovaj video pokazuju kako sa malo novca možete da obezbedite neprekidno napajanje fotoaparata ze celu noć. Ispod su linkovi gde mozete naručiti potrebne komponente.
Kineski kosmički program se ne ističe baš po svojoj transparentnosti, ali je uočljivo da kad kineske vlasti javno objave svoje planove, obično im niko ne pridaje previše pažnje. A to se dogodilo nakon prvog leta kineskog broda nove generacije, koji je lansiran 5. maja 2020. raketom 'Dugi Marš' CZ-5B i proveo 67 sati na Zemljinoj orbiti. Iako su se reference na primenu ovog broda za letove na Mesec pojavljivale i ranije, u nekoliko intervjua za kinesku televiziju, glavni konstruktor broda nove generacije, Zhang Bainan (张柏楠), potvrdio je da mu je glavni cilj bio novi brod koji će poneti astronaute na naš satelit.