12. marta 1974. sovjetska sonda „Марс 6“ polako se spuštala padobranom kroz retku atmosferu Marsa sa ciljem da sleti i postane prvi aparat koji će poslati fotografije sa Marsove površine. Njena sestra „Марс 3“ uspešno je sletela par godina pre toga, ali je prestala da radi 20 sekundi pošto je stupila u kontakt sa površinom.
Nedavno je Nova Perseja 2020 ušla u fazu magline tipa ostatka Nove. Za astronome je zanimljiva kako evolucija sistema V1112 Perseja tako i njegova relativno jedinstvena spektralna klasifikacija.
Grupa Indijskih i Američkih astronoma je 21. januara ove godine objavili da je na osnovu posmatranja u bliskom infracrvenom području uz pomoć TIRCAM2 instrumenta na 3.6-metarskom Devasthal optičkom teleskopu...
Severna Koreja je postala kosmička sila u decembru 2012. zahvaljujući svojoj trostepenoj raketi 'Inha' (na Zapadu je zovu 'Taepodong-2'), ispred svog večitog rivala Južne Koreje za nekoliko meseci. No, kosmičke ambicije Kim Čen-Ina nisu bile ograničene na slanje nekoliko malih satelita u nisku orbitu. Neposredno nakon toga vlada je najavila stvaranje nove kosmičke agencije koja je krštena kao NADA (NationalAerospaceDevelopmentAdministration; na korejskom, to je Kukgaujugaebalkuk, odn. 국가우주개발국).
Bivši Sovjetski Savez je uspeo da odnese svoju zastavu i znamenja sa srpom i čekićem na površinu Meseca, Marsa i Venere zahvaljujući nekoliko svojih automatskih sondi[1]. Budući da je većina ovih automata krenula samo u jednom smeru, nijedna zastava nije mogla da se vrati na Zemlju radi prikazivanja. Osim jedne. U julu 1969. sovjetska zastava je otputovala na Mesečevu površinu i vratila se na našu planetu. Zanimljivo je da to nije učinio brod SSSR-a. Ova zastava je putovala na američkom 'Apollu 11'!
Kako je izgledala misija Rozeta i šta je sve otkrila o kometi 67P/Čurjumov-Gerasimenko?
Rozeta je misija Evropske Svemirske Agencije koja je lansirana 2004te godine kako bi istražila kometu 67P Čurjumov Gerasimenko. Put do ove komete je trajao 10 godina i Rozeta je tri puta proletela pored Zemlje i jednom pored Marsa. Takođe su posećeni asteroidi 2867 Šteins i 21 Lutecija tokom putovanja ka kometi 67P. Misija je imala u planu da sleti na površinu komete sa sletačem File. Kako je protekla ova misija, i kako izgleda površina jedne komete?
Biti astronaut nikad nije bilo lako. Iako je to danas mnogo manje opasno zanimanje nego u prošlosti, muškarci i žene posvećeni osvajanju kosmosa znaju da tokom misije postoji mnogo stvari koje bi mogle poći kako ne treba. Ali od svih opasnosti postoji jedna koja obično ostaje neprimećena a koja je uprkos tome prisutna u svakoj misiji. Mislim na zračenje.
Pre deset godina smo u časopisu Astronomski magazin pisali kako je deset godina ranije, 15. januara 2001, pokrenuta Vikipedija. Drugim rečima ovog meseca omiljena enciklopedija svih naroda ovih dana je napunila 20 godina svog postojanja (i malo je mlađa od Astronomskog magazina).