(ili istorija sistema za spuštanje 'Perseverancea')
Nasin rover 'Perseverance' je težak 1025 kg i predstavljaće najtežu sondu koja je ikad dospela na površinu Marsa. Pre toga, to je bio 'Curiosity' sa 900 kg. Za to treba zahvaliti genijalnom sistemu za spuštanje nazvanom Sky Crane ('Nebeska dizalica'). Ali kako su Nasini inženjeri došli do ove neobične tehnike? Postoje li druge mogućnosti za sletanje velikih sondi na Crvenu planetu?
Analema je kriva u obliku izdužene osmice koja prikazuje položaj Sunca na nebu tokom godinu dana, posmatrano sa istog mesta u isto vreme. Detaljno je objašnjena u članku od pre četri dana ovde. Ali kako izgleda Mesečeva analema?
Galaksija Messier 51 je jedna od najbolje proučenih spiralnih galaksija i omiljena meta astronoma amatera. Nalazi se na 31 miliona svetlosnih godina od u sazvežđu Canes Venatici (Lovački psi). Okrenuta je prema nama pod najboljim uglom tako da se izvanredno vide njeni kraci i oblaci gasa i prašine koji su fabrike za proizvodnju novih zvezda.
Još pre pet godina, zapovednik Ekspedicije 46 međunarodne orbitne stanice (ISS) Scott Kelly objavio je tweet u kojem je pokazao ono što je trebalo da bude prvi cvet u kosmosu (inače, primerak je bio iz roda cinija). Svako ko zna išta o kosmičkoj trci zna da je to bila laž, jer je tokom proteklih decenija bilo na desetine eksperimenata s orbitnim skivenosemenicama. Kao što je bilo logično za očekivati, vest je praktički odmah odjeknula u ruskim medijima i mnogi su ogorčeno odgovorili da, zapravo, malerozni Kelijev cvet nije prvi u kosmosu. Ova čast pripada cvetovima vrste Arabidopsis thalianaa posadili su ga kosmonauti Anatoli Berezovoj i Valentin Lebedev u avgustu 1982. na stanici 'Saljut 7'. Ali najsmešnije je bilo to što Kelijev cvet ne da nije bio prvi cvet u kosmosu, već da nije bio ni prvi na ISS!
Decenijama postoji ideja veštačke superinteligencije koja uništava čovečanstvo, i sretali smo je najčešće u SF romanima i filmovima. Ali tim problemom se bave i naučnici. Oni su upravo doneli presudu o tome da li ćemo moći da kontrolišemo računarsku superinteligenciju. Odgovor je: Gotovo definitivno ne.
How did the solar system form and why do we have a division into terrestrial and gas giant planets?
Kako je nastao Sunčev sistem, zašto postoje terestričke i gasovite planete, zašto su se neke planete pomerile tokom istorije, kako su nastali sateliti…
Nasin sledeći teleskom Nancy Grace Roman Space Teleskop ima isti otvor objektiva od 2,4 m, kao i Hubble, ali moći će da fotografiše područje neba najmanje 100 puta veće od Hubbla sa istom oštrinom slike. Među mnogim stvarima koja će omogućiti takav široki pogled na kosmos, astronomi razmatraju i mogućnosti da sa novim teleskopom snime ultra-duboko polje. Na toj slici bi se moglo naći čak i milion galaksija. Takvo istraživanje moglo bi otkriti nove uvide u širok spektar tema od formiranja zvezda do načina na koji se galaksije grupišu u klastere.
Iako je astronomija danas visokotehnološka nauka, barata sa mnogim starogrčkim frazama. Jedna od njih je i analema (grč. ἀνάλημμα), krivulja u obliku izdužene osmice koja prikazuje položaj Sunca na nebu tokom godinu dana, posmatrano sa istog mesta u isto vreme. Analema koja u sebi sadrži slike pomračenja Sunca zove se tutulema.