Zašto svemir postoji
- Detalji
- Kategorija: TV Astronomija
- Autor Astronomski magazin
Zašto nešto postoji umesto da ne postoji. Ili, drugim rečima, zašto univerzum postoji i zašto smo mi u njemu.... TED predavanje
Zašto nešto postoji umesto da ne postoji. Ili, drugim rečima, zašto univerzum postoji i zašto smo mi u njemu.... TED predavanje
Još u septembru 2007. godine procurela je vest da kilogram koji služi kao etalon za sve druge kilograme na svetu, polako gubi na težini.
Povodom dvadesetogodišnjice izlaženja Astronomskog magazina na blogu "Svemir" je objavljen ljubazan članak u kome se između ostalog kaže:
Prošle godine predsednik SAD, Donald Tramp, je potpisao zahtev Nasi da se pripremi za povratak na Mesec. U skladu sa ovom direktivom Nasa je danas učinila sledeći korak u realizaciji tog plana. Ona je pozvala privatne kompanije da se uključe u planirani poduhvat, a njihov zadatak će biti prenos korisnog tereta na Mesec.
Prošla je možda milijarda godina, možda i nešto manje od nastanka univerzuma kada su stvorene prve zvezde. Od tada, od prvog zraka prve zvezde do danas svemir neprestano proizvodi svetlost. Osnovna čestica svetlosti je foton. Koliko fotona je proizvedeno od prvog zvezdanog zraka pre 13 milijardi godina do danas?
PRE 20 GODINA I PETNAEST DANA (otprilike), dakle tu negde oko 15. novembra 1998. na internetu se prvi put pojavio Astronomski magazin. Tih 20 godina je dug period, 20 puta duži od onog što je planirano, jer prvi plan je bio da AM izlazi jednu godinu.
Ovo su neka od najvažnijih i najinteresantnijih astronomskih otkrića – od Starog veka do danas.
...Ta zvezda ima oznaku HD186302i to je druga do sada pronađena Suncu slična zvezda, jer je 2004 otkriveno da zvezda HR 6669 ima „bratske“ sličnosti sa Suncem. Ovog puta, da naglasimo, astronomi su pronašli i blizanca. Naravno, sve to doprinosi dubljem razumevanju Sunčeve postojbine, a time i procesa evolucije zvezda naše galaksije. Takođe, postoje očekivanja da će ovo i slična saznanja dovesti do boljeg detektovanja nastanjivih planeta u orbitama oko zvezda.
U Istraživačkoj stanici Petnica danas je otvorena 17. po redu godišnja Konferencija mladih naučnika „Korak u nauku“. Konferenciju je svečano otvorio ambasador Nemačke Njegova Ekselencija Tomas Šib.
CHaracterising ExOPlanet Satellite, ili kraće CHEOPS je nov instrument, tragač za vansolarnim planetama, Evropske svemirske agencije. Lansiranje je planirano za početak sledeće godine.
16. NOVEMBRA 2018. SA BAJKONURA U KAZAHSTANA LANSIRANA JE RAKETA SOJUZ-FG noseći 2,5 tone materijala za Međunarodnu svemirsku stanicu. Raketa je lansiranja u 18:14 časova po UT tj. odmah iza ponoći po lokalnom vremenu. Desilo se da je u tom trenutku ISS bila iznad rusko-mongolske granice u poziciji da se sa nje videlo ovo lansirnaje.
Nasa je do sada uspešno na Mars spustila sedam svojih rovera i lendera, ali, kažu inženjeri, sletanje još nije postalo rutina i ono je uvek neizvesno, uvek nešto može da krene nepredviđeno. Zato je i ovog puta bilo strepnje. Sletanje je vrlo komplikovan deo misije.
Nakon sedam meseci putovanja misija InSight se uspešno spustila na Mars - kako je i planirano.
Treba da se strpimo još manje od tri nedelje i ako sletanje bude uspešno i instrumenti budu radili kako se od njih očekuje, poteći će novi, vrlo zanimljivi podaci sa Marsa.
NEAR
PRVI ISTRAŽIVAČ ASTEROIDA
Krajem prošlog veka NASA je smislila da bi neke kosmičke zadatke mogle da obavljaju letilice čije bi misije trajale do 3 godine a koštale bi manje od $150 miliona. Prva letilica tog programa, nazvanog 'Discovery', bila je misija 'NEAR', čija je konstrukcija, lansiranje i prvih mesec dana rada koštalo $122 miliona. Do kraja, ta cifra se duplirala. Zadatak misije je bilo proučavanje asteroida Eros, te je on postao prvi koji je ikad proučavan sa orbite. Kako je sonda završila na kraju?
PRE 20 GODINA, 20 NOVEMBRA 1998. GODINE, sa kosmodroma Bajkonur lansiran je modul Zarja (Zora) i postavljen u orbitu oko Zemlje. Tako je ovaj modul postao prvi segment buduće Međunarodne svemirske stanice.