Pronose se vesti o lošem vremenu koje nas navodno čeka u maratonskoj noći. Ne nasedajte na provokacije :). Mislim, možda vreme neće biti idealno, možda će oblaci prekriti celo nebo od severnog pola do ekvatora i slično, ali pa šta?
Hmm, metak leti brzinom od recimo 2500 km/h. ISS ili nabrži nuklearni balistički projektili lete oko 28.000 km/h. Čini se jako brzo... Kolika bi bila šteta?
Približavaju se izbori, pa ću danas da pokušam nešto naizgled nemoguće: da spojim Svetsku izložbu 1889. u Parizu, Srbiju i kosmički lift. Drugim rečima, pokušaću nešto nemoguće, ali samo na prvi pogled...
Kada su astronauti 'Apolla 11' Neil Armstrong, 'Buzz' Aldrin i Michael Collins poleteli na put na Mesec u julu 1969, plaćala ih je američka vlada. Ali mogao bi da se iznenadiš kada čuješ koliko su novca zaradili tokom svoje istorijske misije.
Čudno, ovo je zapravo nešto što je NASA već testirala. Ispostavilo se da su sve stvari koje konzumenti žele od svojih telefona – malo i lagano kućište, izdržljivost, brz CPU, dobra kamera – takođe stvari koje je korisno imati u satelitskom računaru za kontrolu leta.
Moj brat Dušan uspešno živi i radi već decenijama u Americi. Bio je vanserijski inženjer, biznismen, sportista, a sad je 'ajmo reći, penzioner. Ima dva zlatna sina ali Bog je hteo da jedan bude izuzetan. Ivan ima IQ daleko iznad proseka, čita k'o mašina već godinama knjigu dnevno, ima memoriju kao Google, ništa ne zaboravlja, mozak Magnusa Karlsena... Nažalost on ima posebnu vrstu autizma poznatu kao Aspergerov sindrom.
Bila je 1958. i Amerika se očajnički trudila da parira SSSR-u u kosmosu. Posle serije neuspeha, nikako nisu uspevali da se dokopaju orbite, iako su Sovjeti već poslali Lajku. Kada su konačno uspeli, bio je to više blam jer je sovjetski lider Hruščov slavodobitno izjavio da je Amerika uspela da pošalje pomorandžu u kosmos a da su njihovi sateliti bili teži od 1320 kg. Taj zapravo drugi po redu američki satelit se zvao 'Vanguard 1', ali gle čuda – on je još u kosmosu!
Mars ima vrlo sličan dnevni ciklus kao naša planeta. Njegov siderički dan traje 24 časa, 37 minuta i 22 sekunde, dok tzv. solarni dan traje 24 časa, 39 minuta i 35 sekunde. Zato je Marsov dan, nama poznat kao 'sol', približno 40 minuta duži od dana na Zemlji.
Kada je posmatrao zvezdano nebo jedne noći 1573. godine Tiho Brahe, najveći posmatrač predteleskopse ere, uočio je jednu potpuno novu zvezdu, pa ju je tako i nazvao: „nova zvezda“, ali na latinskom koji je u ono vreme bio službeni jezik nauke: „nova stella“. Taj naziv se primio za sve nove zvezde, tj. one koje blesnu na nebu i potom se polako ugase.