Proizvodi li Kina dovoljno hrane za sebe ili mora da je uvozi?
- Detalji
- Kategorija: Blog
- Autor Draško Dragović
E-knjiga Draga I. Dragovića |
Opširnije: Proizvodi li Kina dovoljno hrane za sebe ili mora da je uvozi?
Write comment (0 Comments)E-knjiga Draga I. Dragovića |
Opširnije: Proizvodi li Kina dovoljno hrane za sebe ili mora da je uvozi?
Write comment (0 Comments)Iako je 12. april dan koji su do sada Ujedinjene nacije uredno slavile kao međunarodni Dan leta čoveka u kosmos, opšta histerija koja trenutno vlada u svetu a posebno u Evropi zbog ruske intervencije u Ukrajini dovela je do toga da se ove godine taj dan u medijima ni ne pomene. A povod za praznovanje je neverovatan: tog dana je Gagarin poleteo u kosmos i nagovestio jednu potpuno novu eru. Međutim, on je bio Rus i to je dovoljno da se čak i takav istorijski datum zaboravi... Na moju žalost, tome se pridružila i moja zemlja, ali šta ćeš... takva je politika, takav je današnji svet
Opširnije: Hmm: Gagarin ili špijunski satelit?
Write comment (0 Comments)Journey to the Andromeda Galaxy Faster Than the Speed of Light!
Krenite na putovanje iza Mlečnog puta i prevalite 2,5 miliona svetlosnih godina da posetite Veliku galaksiju u Andromedi, najveću galaksiju u Lokalnoj grupi.
Opširnije: Putovanje do Andromedine galaksije brže od svetla!
Write comment (0 Comments)Prva zemlja u Africi koja je lansirala sopstveni komunikacioni satelit u kosmos je bila Nigerija. Bio je to 'NigComSat-1', koji je 2007. lansiran iz Kine kineskom raketom. Ko je pomislio da se radilo o nekom satelitčiću prevario bi se, jer se radilo o mašini teškoj preko 5 tona! Danas, 22 godine od lansiranja prvog afričkog satelita (Južna Afrika), Afrika učestvuje u kosmičkom otpadu sa 44 satelita. Njih su uspešno lansirale: Alžir, Angola, Egipat, Etiopija, Gana, Kenija, Maroko, pomenutia Nigerija, Mauricijuis, Ruanda i Sudan. Iako ja imam posebno mišljenje o grozničavoj želji Zapada da pokrije čitav svet internetom, danas ću to preskočiti i reći nešto o Nigeriji, zemlji koja će do 2050. demografski postati jedna od pet zemalja na planeti.
Opširnije: Lice i naličje jedne zemlje
Write comment (0 Comments)Drugim rečima, da li recimo milijardu kubnih svetlosnih godina 'praznog' kosmosa između galaksija ima ikakvu masu?
Opširnije: Da li 'prazan' kosmosa ima težinu?
Write comment (0 Comments)M 81 spada u najlepše galaksije na celom nebu. Ona je i jedna od najsvetlijih u Mesijeovom katalogu. Njena magnituda iznosi +6,8 i lepo se vidi dvogledom. Poznata je i pod imenom Bedeova galaksije jer ju je otkrio ovaj nemački astronom (Johan Elert Bode) 1774. a nešto kasnije, 1779. Pjer Mešan i Šarl Mesjeije su je uvrstili u Mesijeov katalog. Od nas je udaljena 12 miliona svetlosnih godina.
Opširnije: Vreme je za M 81 (i 82)
Write comment (0 Comments)Narednih dana izjutra (kad se budete vraćali iz provoda) na nebu ćete videti lepo poređane planete: Jupiter, Neptun, Veneru, Mars i Saturn.
Opširnije: Planete se nameštaju za posmatranje
Write comment (1 Comment)
Comparison: Hardest Words To Pronounce
Neke reči je teško izgovoriti.
Opširnije: Poređenje: Najteže reči za izgovor
Write comment (0 Comments)Na stranu naučni značaj pekulijarnih galaksija one su, u velikom broju slučajeva, pre svega neverovatno lepe. I u celini i u detaljima. Vidimo ih rasute po nebu u krajnje maštovitim oblicima kako se presijavaju u grimiznim, ružičastim i plavim bojama milijardi tek upaljenih zvezda. Izuvijani i upleteni mlazevi gasa i prašine šikljaju iz nekih od njih duboko u međugalaktički prostor, a gusti rojevi plavih gigantskih zvezda obasjavaju džinovske oblake prašine i gasa dajući celoj galaksiji predivan, eterični i nestvaran izgled.
Ni jedan umetnik nije dorastao kreaciji univerzuma.
Opširnije: Vrlo čudne galaksije!
Write comment (0 Comments)Posle početnih uspeha, misije 'Apolla' sa posadama su postale rutinske i dosadne. Sve manje ljudi je pratilo lansiranja, a još manje tok i naučne rezultate. Ni misija 'Apolla 15' nije izašla iz tog šablona, iako je prva donela rover na Mesec a na zemlju donela 77 kg kamenja. Ipak, monotoniju su razbili novinari kada su provalili da su astronauti tajno prošvercovali 641 poštnsku koveratu u kosmos koje su hteli da privatno prodaju dileru iz Zapadne Nemačke. Svaki od astronauta je trebao da dobije oko 40.000 današnjih dolara. Izbio je skandal i nijedan od njih više nikad nije poleteo, bar ne u kosmos, a kasnije je otkriveno da su svi prethodni astronauti radili slično. Danas je samo jedan od članova posade 'Apolla 15' živ.
Opširnije: Najgore sletanje na Mesec
Write comment (0 Comments)