plavi Mesec
Nije plav, to sam ga ja obojio.

Leto je, nema šta da se piše (što je dobro, jer kad ima onda je to obično nešto loše) pa su se novine dočepale priče o Plavom Mesecu. A priča je u stvari dosadna, a sam događaj uzbuđuje još jedino astrologe. Samu priču i njenu genezu AM je odavno ispisao. Sem toga u vreme Plavog Meseca, Mesec uopšte nije plav.

Ali u redu, kad narod hoće, evo priče o Plavom Mesecu.

Iz članka: Plavi Mesec

Pošto se Mesečeve mene smenjuju na 29 ½ dana, postoji dakle mogućnost da se u istom kalendarskom Mesecu pojave dva puna Meseca. Pojava Plavog Meseca nije retka i beleži se u proseku sedam puta u toku 19 godina, odnosno svakog 33. meseca. U astronomskom smislu Plavi Mesec označava pojavu trinaestog punog Meseca u godini.

Termin Plavi Mesec u upotrebi je više od 400 godina i za to vreme njegovo značenje je više puta menjano. Prvi put upotrebljen u Severnoj Americi termin “Once in a Blue Moon” (o Plavom Mesecu) odnosio se na događaj koji je redak, ali se ipak zapaža s vremena na vreme. Štaviše, događalo se da Mesec čak postane vizuelno plav. Nakon erupcije vulkana Krakatau 1883. vulkanska prašina je prekrila gotovo celu površinu Zemlje, pa je Mesec dobio plavičastu, a zalazak Sunca zelenkastu boju. Zabeleženi su slučajevi da Mesec ,,poplavi” nakon velikih šumskih požara u Švedskoj i Kanadi, nakon tropskih monsuna u jugoistočnoj Aziji. Plavi Mesec prisutan je i u popularnoj muzici druge polovine 20. veka i odnosi se na usamljenost, neuzvraćenu ljubav...

Poslednjih decenija ustaljeno je shvatanje po kome Plavi Mesec predstavlja pojavu drugog punog Meseca u toku istog kalendarskog Meseca. Medjutim, ukoliko malo dublje ,,zagazimo” u problematiku naići ćemo na jednu drugu definiciju. Svako od četiri godišnjih doba sadrži po tri kalendarska meseca u kojima se obično pojave po tri puna Meseca. Medjutim usled spomenute nesaglasnosti izmedju dužine trajanja sinodičnog Meseca i kalendarskog meseca, jasno je da se u toku godišnjeg doba mogu javiti četiri puna Meseca. I upravo treći od četiri puna Meseca u toku istog godišnjeg doba naziva se Plavi Mesec.

Odakle zapravo potiču ove nesuglasice? Naime, Lorens Lafler (1907-1966) sa antiohijskog koledža u Ohaju, u svom članku iz 1943. objavljenom u američkom magazinu Sky and Telescope navodi da se može dogoditi da se u godini jave trinaest punih Meseca. Kao svoj izvor navodi izdanje Farmerskog almanaha države Mejn iz 1937. Međutim, samo tri godine kasnije u istom magazinu astronom – amater Džejms Hju Pruet (1886-1955) piše članak o Plavom Mesecu i navodi prethodne Laflerove komentare. Ali, u tim navodima izvodi pogrešan zaključak kada kaže da se sedam puta u 19 godina javlja trinaest punih Meseca godišnje, što daje 11 meseci sa jednim i jedan sa dva puna Meseca. Ovaj drugi pun Mesec u kalendarskom mesecu po njemu je Plavi Mesec.

Ceo članak: Plavi Mesec


Dakle, Plavi Mesec je slučaj kada naš prirodni satelit po drugi put uđe u fazu punog meseca tokom jednog istog (kalendarskog) meseca. Zapravo, dok ovo pišem, sam događaj je već proplost pošto je Mesec u svou punu fazu ušao danas u 12 sati i 42,9 minuta (prema CalSky).

Evo rasporeda Plavog Meseca:

Pojava Plavog Meseca zavisi i od vremenske zone. Bio je, odnosno, biće ovih datuma:
2009: 2. decembar, 31 decembar (delimično pomračenje Meseca), samo u vremenskim zonama zapadno od  UTC+05.
2010: 1 januar (delimično pomračenje meseca), 30 januar, samo u vremenskim zonama istočno od UTC+04:30.
2010: 1 mart, 30 mart, samo u vremenskim zonama istočno od UTC+07.
2012: 2. avgust, 31 avgust, samo u vremenskim zonamazapadno od UTC+10.
2012: 1. septembar, 30. septembar samo u vremenskim zonama istočno od UTC+10:30.
2015: 2. jul, 31. jul.
2018: 2. januar, 31. januar, samo u vremenskim zonama zapadno od UTC+11.
2018: 2. mart, 31. mart samo u vremenskim zonama zapadno od UTC+12.
2020: 1. oktobar, 31. oktobar, samo u vremenskim zonama zapadno od UTC+10.