Moguće je da na Marsu pesak lebdi u vazduhu. Visoka temperatura tokom Marsovog leta u kombinaciji sa slabom atmosferom i naslagama leda uzrokuju levitaciju peska i stvaranje dubokih kanala.

m1
Neviđena slika!!!

Mars leti može da postane prilično blag, sa temperaturom koja na ekvatoru dostiže i 20°C. To je dovoljno toplo da rastopi pojedine naslage leda rasute po planeti. No budući da Mars ima samo stoti deo atmosferskog pritiska na Zemlji, ta voda ne opstaje dugo na površini pre nego što proključa.

Jan Raack sa Otvorenog univerziteta u V. Britaniji i njegove kolege ustanovili su da džepovi vodene pare mogu da podignu sediment u vazduh i premestiti ga na drugo mesto.

"U našim eksperimentima smo pokazali da vlažni pesak može da ponekad 'poleti' iznad sedimenta," priča Raack. Kaže da je to bilo izazvano isparavanjem vode, što je stvaralo jastuke ispod čestica peska, pretvarajući ih u majušne hoverkrafte.

Istraživači su otkrili ovaj fenomen imitirajući uslove slične onima na Marsu u laboratoriji. Imitirali su Marsove kanale jer su prethodni radovi sugerisali da su tamo uočena klizišta možda uzrokovana vodom koja teče niz obronke na Marsu.

Ispitivali su uzorke tla vrlo sličnog onom na Marsu pri relativno niskom pritisku i temperaturi koji karakterišu Marsovu atmosferu. Kada su mu dodali tečnu vodu, isparila je gotoovo trenutno.

Džepovi vodene pare su izazivali efekat levitacije, gde se pesak ponašao kao da lebdi u vazduhu. Efekat je trajao svega nekoliko sekundi na Zemlji, ali proračuni koji su uzimali u obzir slabiju Marsovu gravitaciju pokazali su da bi efekat mogao da traje čitav minut, u zavisnosti od količine vode. Takvo lebdenje peska bi moglo da bude uzrok usecanja kanala na površini planete.

Međutim, Bruce Jakosky sa univerziteta u Koloradu smatra da i ako pesak može da levitira na Marsu, to se dešava samo na nekim izolovanim lokacijama. Nažalost, jako je teško utvrditi istinu jer orbiteri koji su trenutno na zadatku imaju preslabu rezoluciju da bi snimili tako nešto, a roverima nije dozvoljeno da se približavaju približavanje bilo kojoj lokaciji koja možda sadrži vodu zbog straha od kontaminacije.

Za sada, ovaj trik sa lebdenjem moguće je posmatrati jedino u laboratoriji.

m2
Niko ne zna šta formira ovakve tragove u pesku. Voda? Led? Kamenje? Nešto četvrto?

m3 m4

Ne lebde li kašike i kamenje na Marsu?

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi: