Ima skoro jedan vek od kako je engleski arheolog i egiptolog Howard Carter otkrio Tutankamonovu grobnicu, a mi još uvek učimo iznenađujuće stvari o egipatskom dečaku-kralju. Prema najnovijim studijama, ovaj nož koji je Carter prvi put opisao 1925. načinjen je od meteorita! 

noz

Tutankamon, dečak-kralj starog Egipta koji je tajanstveno ubijen u 18. godini i sahranjen u zlatnom sarkofagu, imao je – i bio sahranjen s njim –bukvalno kosmički bodež, iskovan od meteorskog gvožđa.

Istraživači sa Milanske Politehnike, Univerziteta u Pizi, i Egipatskog muzeja u Kairu iskoristili su rendgensku fluorescentnu spektrometriju, neinvazivnu tehniku koja može da otkrije molekulski sastav materijala, i utvrdili da oštrica noža sadrži visoki procenat nikla i tragove kobalta, fosfora i drugih retkih materijala koji sugerišu da je prvobitmi materijal vanzemaljskog porekla. Sastav materijala je vrlo sličan specifičnim meteoritima u blizini Zemlje. Istraživač Daniela Commeli kaže: „Utvrđeno je da jedan meteorit, nazvan Kharga, ima takav odnos nikla i kobalta kakav je otkriven u sastavu bodeža. Fragmenti meteorita su pronađeni 2000. godine u naslagama krečnjaka u Mersa Matruhu, luci oko 250 km zapadno od Aleksandrije.

Predmeti napravljeni od metala sa meteorita bili su sigurno izuzetno vredni u drevnom Egiptu, ali nam pokazuju i veliku prefinjenost u kovanju metala u toj eri ljudske istorije. Bodež nije jedini predmet napravljen od neobičnog i retkog materijala: skarabejska ogrlica sa kojom je sahranjen napravljena je od silicijumskog stakla, verovatno nastalog udarom još jednog kosmičkog kamena koji je pao u Libijsku pustinju i istopio obližnji pesak.

Još uvek pronalazimo nove stvari u grobnici kralja Tuta, i svako otkriće kao da nam otkriva da je dečko imao dobar ukus. Bodež je sada izložen u Egipatskom muzeju u Kairu.

Treba znati da je u to vreme bilo nemoguće naći gvožđe na Zemlji[1] te da će proces dobijanja ovog metala biti otkriven milenijumima kasnije. Zato je taj materijal smatran jako vrednim i mnogi narodi širom sveta su od njega pravili obredne predmete, alate i oružje. Ima dokaza da su Inuiti koristili delove Cape York meteorita, a da pripadnici plemena Nama iz Namibije već vekovima koriste komade meteorita Gibeon. Čak i na Tibetu postoji statua Vaisravana iskovana od nebeskog metala koji verovatno potiče od meteorita Chinga.


[1] Sem na Grenlandu – to je tzv. prirodno, odn. telursko gvožđe, ali i tamo ga ima samo u vrlo malim količinama.

 

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 4 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije

Foto...